DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- 402 razprave korjenito riešeno biti, jer će uslieđ ovakova uzajamna odlučna i energična rada i samo žiteljstvo Banovine šumsko-gospoearstvene i redarstvene propise i ustanove štovati, a konačno lih i za to, jer će uvidjeti, da sve to samo njemu i njegovu potomstvu na probitak i boljak smiera. Tada će taj živalj banovački i sam po vlastitomu nagonu više štititi a najposlje i obljubiti svoje šume, i tada će se tek naši gaji i luzi dizati, uspievati i zeleniti na našu diku i ponos, a na korist narodnog gospodarstva. Ne obzirući se na ulogu, koja je šumi u veličanstvenoj prirodi kao jedna od prvih i ponajglavnih namienjena, osvrnut ću se samo na ljudske potreboće, koje ima šuma podmirivati. Razne i mnoge potreboće ima nas pojedinac, a i naše skupine kao što su porodice, obćine i države i to takove, koje su nuždne samo za uzdržavanje života, kao što su: hrana, odielo, stan, zaštita proti elementarnim nepogodam i t. d. dok druge potječu iz viših interesa duševne naobrazbe i obćenitih svrha. Potonje se potreboće podmiruju imetkom, a dnevna potreba bud imetkom ili dnevnom privrjedom. Naravno je s toga, da nas pojedinac naginje za imetkom, jer mu je podmirivati danomičnu potrebu, a i onu u više svrhe namienjenu, i s toga je život pojedinca stalna miena potreboća i rada, koja gospodarenje i gospodarstvo iziskuje i stvara. Čim nam je način života više razvijen, tim više rastu i naše potreboće, a tomu dosljedno i više je našeg rada potrebno, pak tako zahtjevi pojedinaca, upućenih na se, iziskuju sve više udruživanja, a tim se opet iztiče gospodarenje pojedinaca u narodnom gospodarstvu. Mimoilazeći podmirivanje duševnih potreboća sa znanošću, umjetnošću i t. d., promotrimo samo pomnije obrtne proizvodne grane, koje materijalnoj svrsi služe, pak ćemo naročito uvidjeti, da njigova djelatnost proizvadja rad, i da taj rad samim upodobljenjem i usavršenjem materijala u posljedici nadmašuje vriednost proizvodnje, dakle takovu povećava i tako se stvara iz naravnih zaliha sa Ijudskimi silami imetak, nuždan za pokriće stanovitih potreboća. Medju timi obrtnimi proizvodnim! granami zauzimlje šumarstvo odUčno mjesto, dok je šum. obrtu glavnim izvorom njegovih dobara sama priroda, koja sa sunčanom toplinom, zrakom i sastojinami tla proizvodnju drvnih gromada uvjetuje, akoprem se ta proizvodnja obrtnom faktično tek onda smatrati može, ako se s njome i ljudske potrebe podmiruju, a tada nastupa i nastaje i sama vriednost tla. Šnmar prama gospodaru mora se zadovoljavati sa puno lošijimi uplivi i faktori, koji na sam rast uplivuju, jer se šumi u načelu koli u pogledu klimatičkomu, toli i u pogledu dobrote tla zadnje mjesto ustupa, na kojem ipak znatne dohodke odbacuje, pače i na takovih položajih, gdje ni govora niti traga poljodjelstvu nije , jer šumski pojas visoko gorje doziže, skoro ono, gdje je i samoj vegetaciji medja, dakle je šum. obrtu u svakom pogledu ustupljena mnogo lošija stojbiua od one, poljodieljstvu namienjene. |