DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 21 <-- 21 --> PDF |
- 4oš Sum. obrt ne može se pomisliti bez svog proizvodnog kapitala (tla, drvne gromade, i t. d.), a uzdržavanje ovog stalno i bitno uvjetuje samu šum. proizvodnju. U šum. obrtu tomu dosljedno najvišim je principom trajnost užitaka uz\ skrb, da se dobrota tla ako ne povisuje, a ono bar ne snizuje, tako, da takovo J upotrebljivanje šume naliči glavnici, od koje se samo kamati izrabljuju. -^ Svaki ini način upotrebi)ivanja šuma na uštrb potrajnosti, može se strukovno smatrati grabežem i pustošnim zatorom šume, koji se konačno devastacijom svršava. Napuštajući daljnje ovo obćenito razpravljanje, razpravljat ću ođnošaj Banovine same i načelnog pitanja. ´ Odnošaji ovdje vladajući opisani su jur dovoljno u našem šumarskomu listu, a naročito sam takove iztakao za imovnu, obćinu 1. bansku U istom listu broj VIII. mjeseca kolovoza 1888. na straai_3Ji2-^360, za gradsku obćinu u broju VII. mjeseca srpnja t. g. na strani 291—301, a za imovnu obćinu II. bansku u broju VIII. mjeseca kolovoza t. g. na strani 357—367, tako, da mi 0 tom nije nuždno dalje ovdje govoriti. Iz spomenutih izvještaja proiztiče manjak drva koli gradjevnog toli naročito gorivog nuždnog za podmirenje proračunanih potreboća samih ovlaštenika. Da se ovaj manjak još ne povisi, potrebito je tomu ne samo umno šumarenje, nego i ljubav dotičnog žiteljstva prama šumi te čuvanje i njegovanje iste. Da se pak taj manjak s vremenom što više snizi, o tom ću kasnije progovoriti, a sada ću se obratiti vladajućim obstojnostim, po kojih bi se mogla i dala njega i ljubav šumi od puka polučiti i i-jvojštiti. U našem puku nije žali bože tako rekav knjizi ni traga, a to je žalostna činjenica, u kojoj se zrcali njegova naobrazba. Ovo je prvi čvor, koji bi razriešiti morao, a predbježno bi se mogao razriešiti živom knjigom donekle, a ta sa: obćinski činovnici, župnici, paroki, učitelji i šumari, jer ovi najviše s narodom obće i najviše na puk djelovati mogu. Ovi su predbježni faktori narodnog blagostanja, a buduća je i sama škola. Uzajamni rad spomenutih faktora morao bi blagonosno roditi. Sastanci po selih, naročito po blagdanih i svetcih, mogli bi uharno djelovati na poboljšanje naših odnošaja, ako bi se na takovih povadjala naročito rieč za boljak i blagostanje sadržana u pouci o današnjih prilikah i o budućnosti. Ne kanim tim reći, da nije volje u tom pogledu u onih, koji su pozvani, da to uzrade, ili da danas isti ništa ne rade; no morao bi se utrti svestrano shodan put pravoj svrsi, jer je inače trud pojedinaca neznatna il nikakova uspieha u obćenitom pogledu. Naši ljudi pale branjevine a šume na oči lugara oštećuju. „Ti piši" dvje su rieči, koje svaki lugar od šumoštetnika sluša, a to je dokazom, da ih se već kazna tolike ne dojimlje. Ovakove ljude moralo bi se kako tako prisiliti na poštenu privredu. |