DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 23 <-- 23 --> PDF |
- 405 — Privreda bi se podigla ovdje i izgradnjom željeznice Sisak-Karlovac, uz izgradnju makar konjske uzkotračnice, u pogorskih šumah do shodnog mjesta, koja bi bila u prilog ne samo visokom eraru i imovnoj obćini, nego i posjednikom znatnih ugljenika i rudara, a tim bi se u veliko podiglo racionalno izrabljivanje šume, koje danas ovdje sasma mirno počiva. Tim bi se otvorila i znatna vrela privrede ovdašnjemu siromušnomu puku, a kad bi on uz ovakovu privredu i uz ino predspomenuto racionalno gospodarenje prionuo, podigao bi se s vremenom i u vlastitom gospodarstvu, pak bi se tako uzgojio do radinog ratara, a takav niti ne misli niti ne radi na zator šume. Ne bude mi za zlo uzeto, ako spomenem i to, da naše oblasti u šumarstvenih poslovih dosta blago postupaju. Naravno da je tomu donjekle razlogom i zakonska sama podloga, a mjestimice i prenagomilani uredovni posao. No željeti je svakako, da i u ovom pravcu na uhar samog šumarstva krene, jer ćemo se i tim prije žudjenomu cilju približiti. U pogorju velikim je zatornikom šume koza, koja je tu vrlo obljubljena i uzmnožana, pak bi valjalo glede držanja koze za ovdjašnje predjele odlučne medje odsjeći i shodne mjere odrediti i ovršiti. Primjerice da spomenem paA šnjake pol. obćine Gorske. Ovdje su bili ti pašnjaci prije nekoliljo godina liepo | obrašteni tako, da su se na istih okolni žitelji mogli donjekle i drvariti ij svoje blago pašarati. -^ Nedavno bjehu zavedene tu koze, koje su te pašnjake ma baš maćuhinski nemilice opustošili, jer uz stršeći se goli kamen i mršnvu pustu zemlju ne nalazimo skoro niti čbunja ovdje tako, da je taj predjel od prije čovjeku ugodan i povoljan, upravo sada grdo nakažen. Ovo je jasnim dokazom, što j-u kadre koze učiniti, a pošto posljedica zatora šuma opet upliva ubitačno na narodnje blagostanje, je uviek bolje od dvaju zala gore birati, pa se radi toga kanimo tu držanja koza tim više, jer su tU svi ođnošaji povoljni ostalomu stočarstvu. Spomenuti mi je tom zgodom, da se ovdje ne smiju niti vršiti ustanove §. 65. obć. šum. zakona, što naravno takodjer ne ide u prilog obrani šume. Da šumarstveni ođnošaji ovdje na boljak krenu, pomoći će tomu i podmirenje goriva^jla__oylaštenike u pravo vriemg^er u pomanjkanju toga naš ^ čovjek kao ćorav srta u šumske štete. Btoga bi valjalo promišljati o uredjenju peći kod našeg puka, ter o uporabi uglja kao goriva, a konačno bi se moralo gorivo drvo namicati mjestimice i iz državnih šuma, u koliko se to ne može podpuno namiriti iz imovinskih šuma, jer se u protivnom slučaju puk tomu razno osvjećuje, kao s požaram, primjerice kako se mnije, da je prije tri godina bilo u državnoj šumi Ilijina greda zvanoj, dok bi se opet i mnoge te potrebe mogle po Miriti i putem prorede, što bi svakako u korist vlastnikom šuma išlo, pa se to ipak uzkraćuje u šumah državnog erara, naročito u Posavini šumarije jasenovačke. Na boljak šumarstvenih odnošaja blagotvorno će djelovati štednja samo na svom opravdanom mjestu. Stoga bi se valjalo svojski zauzeti oko pošum^jenja |