DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 40« — neobraštenih šumskih površina, jer čim će se dulje s tim oklievati, tim će se više žrtava kasnije u tu svrhu iziskivati. Zaveđenje šum. vrtova i razsađnika u banovačkoj okolici preporućio bi u što većnm broju kao i samo nagradjivanje za uzgajanje vlastitih gajićš. po ovdašnjih žiteljih, jer bi se i tim unapreSno^ošumljenje naobraštenih ovdašnjih predjela, koji već danas naročito u I. banskom obsegu radi pomanjkanja šuma na nizkom stepenu rodovitosti stoje tako, da bi skoro razlogom i nenapučenosti postati mogli. Srodno pitanje ovomu već je naše šumarsko družtvo jur pretresivalo. i to u svojoj I. glavnoj skupštini obdržavanpj 14. i 15. listopada 1876. u Zagrebu. 0 istoj je izvješteno u broju 1 od 1. siečnja 1877. našeg šumarskog lista na strani 1 do 9. U istoj skupštini uzeto je u pretres pitanje: „koji su uplivi, što u nas prieče razvitak domaćeg šiimarstva i kako bi se isti odkloniti dali?" 0 pretresu toga pitanja ne ću ništa navađjati jer ga imamo u našem šumarskom listu, nego ga samo spominjem za to; što je srodno s pitanjem današnje skupštine, pak mnogo u sebi snđržaje i za konačno riešenje potonjeg. Naprvo sam iztaknuo, da ću se još svrnuti na prilike, koje smieraju na to, da se snizi manjak gorivog drva n Banovini, pak mi je sliedeće u tom pravcu još iztaći: U pogledu načina budućeg gospodarenja preporučio bi osobito obzir uzeti na uzgoj srednje i nizke šume u takovih ođnošajih, gdje to narodna potreba iziskuje radi svojih opravdanih zahtjeva, koje na šumu na to ovlašteni stavljaju i to pođpunim pravom. Ako bi se uzradilo prema naprvo iztaknutom i dosad navedenom, to bi po mom nemjerođavnom i skromnom mnienju morale s vremenom šumsko-gospođarstvene prilike u Banovini na boljak krenuti. Da se narodne potrebe u Banovim, koje se iz šuma pokrivati imađu, u što većem mjerilu i podmire, obratiti mi je pozornost na to pozvane na ogromne pašnjake i šikare u obsegu banovačkom, koje se stranom uzaludno ovdje nalaze i s kojimi se opet stranom valjano ne gospodari. Koliki je to prostor, koji bi se imao na blagostanje narodno uharnije izcrpsti, navesti mi je, da pol. obćina petrinjska posjeduje preko 2700 jutara dvorska n » 5600 „ krapjanska n » 470 „ građuška » » 150 , dubifika » » 5280 hrastovačka » n 450 „ sunjska n 1390 „ ff mečenčanska » » 4600 majurska n 3600 „ H Iznos 24.240 jutara. |