DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 411 — U I. banskoj imovnoj obćini predjel je brdovit, izuzev Glinsku i Majsku dolinu, koje su više manje ravne, dok je ostali predjel tako izprevijan, da se u obde ništa drugo ne vidi osim dosta strmih strana i dubokih uvalina, a taj strmi položaj otežćava u obde i sjetvu i sadnju, jer burne kiše sve ođplavljuju i zamuljuju. Tim nepogođam najviše su izvržene obćine klasniSka, majska i malogradačka, jer su tuj iSume većinom izkrčene, blage i redovite kiše nema, a i bujica nema na golom tlu nikakvog oslonka, KrSevine su sve na bivšem korđunu graničeći uz Bosnu. Tuj 0 kulturnom napređku ne bijaše ni govora, jer tamošnji narod živući izključivo pod puškom u vječitom strahu, niti je cienio, niti je mogao uvažavati obstanak i napredak šuma. On ne mareći krči i staru i mladu šumu, drva pali, da tim dobije nješto tla za poljsko gospodarstvo, te nakon 2 ili 3 godine, jer mu je tlo postalo neplodno i ođplavljeno, laća se istog posla, pak je takim postupkom do 6000 jutara šume posve izkrSeno i uništeno. T^zrok tomu prekomjernom krčenju poglavito je nesretna dioba. Zadruga od 10 do 15 jutara zemljištnog posjeda, pošto se razcjepkala na 4 a i 6 die-, lova, nemajući kulturnog tla, da sebe i obitelj prehrani, laća se krčenja šume. Drugi je pak razlog i sama lienost naroda, jer kako sam već naveo, stajao je taj narod uviek pod puškom, pak nije drugom radu ni pri vikao. Ima dosta slučajeva, gdje su svoju vlastitu zemlju prodali, za budućnost se oslanjali na šumske krčevine samo za to, da se liše državnog poreza i inih daća. Nu pitanje je veliko, kako će sada živjeti, kad im se šumske krčevine oduzmu. Sve dotle, dok se goleti šumske ne pošurae, nema tamošnjem narodu obstanka, a da je novčani sredstava, moglo bi se forciranjem za kojih 10 godina sve pošuraiti, pak bi tek onda narodu obstanak za buduće siguran bio. Kako je poznato I. banska imovna obćina je novcem a i samim drvnim kvantumom siromašna, jer treba godišnji drvni etat od 95.000 m´ kad bi htjeli pravoužitničkim potrebam udovoljiti, a ima samo 12 do 15.000 m´ Iz toga se jasno uvidjeti može, da se potrebi udovoljiti ne može. I. banska imovna obćina imala je kod sastava pravoužitničkog katastra 7000 pravoužitničkih kuća; danas ih pak ima radi silnih dioba i do 25.000; pa kad bi se drva prama današnjem dielila, ne bi dosegao ni jedan metar na svako kućište. Eto onda razloga silnim krađjam; grijati se i kuhati mora, zakonitim putem ne može drva dobiti, mora dakle krasti bez obzira, da li je šuma stara ili mlada; krađe pak u onoj šumi, koja mu je najbliža, a to je glavni uzrok, da se mlade šume uzdržati ne mogu. Dalnji je razlog što se šume uzgojiti ne mogu, šumski pnžar, kojeg ljudi sami podmeću, da tim načinom kulturnog tla zadobiju. Nestoji bolje ni sa državnim šumama, jar, kako sam već naveo, krade dotičnik odanle, gdje mu je najbliže, a pošto je posve icbolventan, to se ne |