DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 35 <-- 35 --> PDF |
^ 41t - Podpredsjednik: Prima li slavna skupština predlog ovaj ? Skupština: Primamo. Podpredsjednik: Ima li još tko koje primjetbe staviti? Slapničar: U obsegu grada Petrinje počivaju kosti kolege našeg nadšumara Gustava Pause, predlažem stoga, da se na njegov grob položi vienac Skupština: Slava mu! Podpredsjednik: Ja bi predlog g. predgovornika nadopunio tim, da se i grob pokojnog Ante Ćelije okiti viencem, i njegove kosti počivaju u ovom gradu. Skupština: Slava mu : Radošević: Ovom zgodom sakupljeno je, slavna skupštino, 52 for. za šumarski dom, evo vam ih predajem u ruke g. tajnika. Podpredsjednik: Ima li još koji od gg. članova što reći? Gospodo, za našeg boravka ovdje, doživjeli smo krasnih susretaja i mnogo prijaznosti; s toga izrazujem najtopliju hvalu gradu Petrinji i na čelu mu pogl. gospodinu M. E b n e r u, gradonačelniku. — Hvala liepa mjestnim poslovodjam gg. Vinku Benaku i Teodoru Basari, upraviteljem nadšumarom, koji su izlete liepo upriličili. — Hvala liepa i ostalim činovnikom I. i II. banske imovne obćine kao i zastupstvom obih imovnih obćina, koji su se za našu stvar činom i riečju zauzeli. — Hvala vam liepa. Gospodi članovom pako sretan put u njihov dom! Skupština: Živjeli, živio podpredsjednik ! Podpredsjednik: Skupštinu dižem te molim da gg. Prokić Makso i Radošević Mijo, pošto se zapisnik ne može stante sessione ovjeroviti, u ime skupštine naknadno ovjerove. — Iza pročitana zapisnika, koji bje po perovodji g. A. Kopriću stecografiran, ovjeroviše pomenuta gg. ovaj zapisnik. Tim se zaključi ovogodišnja glavna skupština našega đružtva! Uredjenje šuma imovne obćine Križevačite. Za svakoga šumara od velike je potrebe točno poznavanje šuma, koje su njegovoj upravi povjerene, a dosljedno tome i poznavanje gospodarstvenih inih njihovih odnošaja, želi li s uspjehom, da njima upravlja i ravna. Kad šumar pronikne gospodarstvo njemu povjerenih šuma, još time nije postigao sve za racionalno uvedenje šumskoga gospodarstva, već je od velike probiti, da se upozna i s uredjenjem šuma svojih susjeda, pak poznaje li i to, može si lakše izabrati način, koji najbolje svrsi odgovara s obzirom na svoje mjestne odnošaje, potrebe i običaje pučanstva itd. Budući da o načinu uredjenja šuma odavle šumarom susjednih imovnih obćina i državne šumske uprave još ništa saobćeno nije, to se laćam pera, da u kratko orišem gospodarstvo sa šumami imovne občine Križevačke, pa da tako upoznam naše šumare i s ovdješnjimi prilikami. 27 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 41g I. Gospodarstveni odnošaji. a) Položaj, veličina, omeđjašenje i razdioba. Izmedju gora Kalnika sa sjevera, Bila s iztoka i Garjevica s jugozapada, stere se uzvišena ravnica, izprekrižana valovitimi brežuljci, koja je sačinjavala bivšu petu VaraždinskoKriževačku krajišku pukovniju, u obsegu 31 Va D milju ili 1813 n kilometara. Na toj površini nalaze se u blagom podneblju šume imovne obćine Križevačke, koje medjaše napose sa sjevero-zapada potokom Glogovnicom i starim provincijalom; s zapada potokom Lonjom i Zagrebačkom županijom preko gore Garjevice; sa juga Požeškom županijom i potokom Ilovom, inače sa bivšom Varaždinsko-Gjurgjevačkom 6 pukovnijom odnosno današnjom imovnom obćinom Gjurgjevačkom. Po izkazu o površinah polag najnovijeg nalaza i izmjere posjeduje imovna obćina Križevačka ukupno 52256´95 rali šumskoga tla, od koje površine odpada: 47 204´6 5 rali na šumom obrastlo tlo 3735-68 „ „ šumske čistine i 1316-62 „ „ neplodno tlo kao: putevi, potoci, gudure, prosjeke itd. Čitava šumska površina razdieljena je prama mjestnim odnošajim i zahtjevom umnog šumskog gospodarstva u 43 gospodarstvene jedinice i 48 šumskočuvarskih srezovah, koji se ipak prema naputku B. od. godine 1881. niesu mogli dovesti u sklad sa gospodarstvenimi jedinicami, bud s toga, jer sa pojedini šumski predjeli vrlo udaljeni, bud s toga, jer su šumske površine, uvrštene u jednu gospodarstvenu jedinicu, preogromne, konačno pak radi navale pučanstva i radi postojeće komunikacije. Od ovih 48. šumskih srezova odpada na kot. šumariju I. Sv. Ivan-Žabno 14 sa površinom od 12406-28 na kot: šumariju II. Čazma 11. sa 15395-91 „ „ III. Garašnica 11. „ 12487.86 „ „ IV. Belovar 11. „ 11966.95 Medje pojedinih šumskih predjela označene su djelomično novimi humkami, koje su g. 1881. po gospodarstvenom uredu sa starimi po državi predatimi izmienjene, i to u obsegu I i III šumarije, dok se omeđjašenje, u koliko pojedini medjašni stupovi manjkaju, na ostaloj površini obavlja, gdje to već grabami, oko mladih sastojina učinjeno nije. b) Tlo i podneblje. Izuzev nezasadjene čistine, obraštena je sva prije navedena površina ove imovne obćine šumskim drvećem, iz čega proizlazi, da je tlo svježe i duboko, te da ne sačinjavaju vanjske naslage nigdje hridi ni pećine. — Tvorbe gorja u području imovne obćine Križevačke jesu ove : 1. Kalnička gora i njezino podnožje pada u terciarnu formaciju sa ceritijskimi kougerijskimi naslagami, te belvederskim šljunkom. Ovamo se razumieva |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 419 — sjeverni dio obsjega I kot. šumarije u Sv. Ivanu sa gospodarstvenimi jedinicami: Ivanova strana, Lipovica, Topolje — Borje, Tulac — Brestojica, Planine i Gaj novi Glog. 2. Moslavačka gora ili Garjevica i njezino podnožje spada u diluvium, tvoreći naslage brusnice (Loos), glinenog škriljevca, za tim tertiarnu formaciju sa kongerijskimi naslagami i belvederskim šljunkom. — Ovamo spadaju gospodarstvene jedinice II. i III. šumarije i to: Garjevica — Vočin, Šimljanka, Čičin jarak, Dumani, Velika dišnica, konačno Veliki i mali Pješak. Nizine uz potoke Glogovnica, Ilova i česma tvori aluvium, kamo spadaju svi lugovi gospodar, jedinica: Veliki i mali Jantak, Glogovnica, Čret, Žutica, Komuševački lug, Ćesma vel., Kreševine, Drljež, Bukovac, Novakuša, Jazmak iBolčanski lug. Diluvialne naslage nalazimo kao podlogu šuma gosp. jedinica: Žabjački lug, Bukovci, Bedenik, Marča, Mala Ivanjska, Martinska, Srednje brdo, Trupinski gaj, Sječa, Zdenački gaj, Medjuvodje, i Ilovski lug. TI ostalih je gosp. jedinicab diluvium sa naslagami brusnice. Podnebje šuma imovne obćine Križevačke tvori prelaz medju morskom i baltičkom pokrajinom, te spada u iztočno alpinski predjel s Ijetnimi kišami. Proleće počinje vrlo rano, nu kišovito je i nestalno tako, da nastanu često još u svibnju glogove zime i suhi vjetrovi, koji su vrlo škodljivi po urod hrastovog i bukovog žira. Kadi rane cvatnje i s toga, što se hrast lužnjak uz potoke po nizinah nalazi, trpi on od mrazova najviše, dok manje trpe hrast kitnjak i bukva, jer su po brežuljcih a i kasnije cvatu. Ljeto je većinom suho i vruće, nu kišu mu nadomještaju jake rose, koje temperaturu znatno ublažuju, a tlo svježim čine. Jesen je obično duga i topla, ali pod konac je kišovita i maglovita. Zima je hladna i mokra i s toga neugodna. Srednja godišnja temperatura iznaša g-SS" C a godišnje oborine 932 mm. c). Vrsti drveća. U svih nizinah na obalah potoka: Glogovnice, Česme, Velike, Ilove i Lonje, nalazimo hrast lužnjak (quercus pedunculata) ne samo u dozrelih sječivnih sastojinah, već se on tu pokazao u, bujnih mladih hrasticih srednje dobe, koji su za vrieme vojne krajine od g. 1825. pa sve do njenog razvojačenja iste, bud umjetno, bud naravno uzgojeni. Pomenuti mladi hrastici sačinjavaju prekrasne guste i jednolike sastojine, koje pokazuju bujni prirast i velike medjutimne užitke pružaju; kao smjesa hrasta lužnjaka na mjestlh poplavi izvrženih dolazi često briest, nemanje jasen i joha. Jer nam šumarska znanost zagovara uzgoj mješovitih šuma, to se ove suvrsti prigodom proredjivanja i vodjenja sječina čuvaju i štede tako, da je za budućnost obstanak mješvitih šuma ove imovne obćine osjeguran. — Na obroncih i podnožju gora Kalnika, Garjevice i Bila, kao i na uzvišenih ravnicah, koje tvore prelaz u pomenute gore, vidimo kao glavnu vrst drva |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 38 <-- 38 --> PDF |
-m bukvu, ponajviše s umetnutim grabom, a na mjestih, koja se nizinam pribli žuju, umetnut je hrast kitnjak, rjedje pak cer i kesten. Mjesta, koja su bud u prelazno doba razvojačenja i diobe šuma poharana, bud pak zlobnom rukom štetočinaca izsječena, naplodjuju se umjetnim načinom omorikovimi i ariževimi biljkami, koje se potonje djelomice uzgajaju u osnova nih sjemeništih i razsadnjacih, djelomice se pak naručuju uz povoljne ciene iz poznatijih sjemeništa Cislajtanije. Tečajem vremena pokazalo se, da omorika i ariž u smjesi s bukvom veoma dobro uspievaju radi toga, što se u mladosti naglo diže, pak time proti žegi mršavo tlo zaštićuje, a izbujali korov duši, uzdržavajući tako svježost tla. Da je tomu doista tako, nalazimo primjera u čistih ali malih omorikovih i ariževih šumah, koje su pokusno u godinah 1830.—1840. po tadanjem Waldbe reitera Fremdu sijanjem crnogoričnog sjemena ponajviše na pustih oranicah uzgojene, pak danas najljepše mlade crnogorične sastojine s podpunim obrastom tvore. Uz napomenute vrsti drveća nalazimo samo na lievoj obali potoka Lonje čistu johovu nizku šumu, pristupnu samo za velike srarzljavice i suše. Napomenuv vrsti drveća, koje čiste sastojine tvore ili su bar pretežne u takovih, spominjemo sada umetnute vrsti. Naročito su to u mladih neprore djenih šumah: topola, breza, iva, brekinja, javori, divlje voće, bor itd. U prastarih hrastovih šumah, koje su za vremena vojne krajine i poslije priebornim siekom tako progaljene, da je sklop krošnja preko polovice i više prekinut, za tim na čistinah, nalazimo ovo grmovlje: glog, crni trn, pasji dren, liesku, trušljiku, borovicu, bazgu, klokoč, zanovjet, žutiku, svib, žestar itd. d). Sadanje gospodarstveno stanje šuma. U koliko su mladi hrastici od državne šumske uprave u najboljem stanju imovnoj obćini predani, u toliko se mora požaliti, da su sječi dorasle šume upravo u doba diobe nemilice poharane. Ovomu posljednjemu ima se tražiti razlog uprav u to doba, šumsko-upravnomu i šumsko-čuvarskomu osoblju, kojega bijaše malo. Tako su bila u početku imovne obćine samo 2. kot. šumara za teritorijum od 32 milje, koji zaista ne bijahu podobni svoje šume u godinu dana točno proputovati, a kamo li sve mane u gospodarstvu i sve silne šumske kvarove prepriečiti. Od kako postoji šumsko-gospodarstveni ured s područnimi 4 kot. šumarljami, odnosno četvoricom kot. šumara s potrebitim personalom, prestao je trag haračenju šuma bar u toliko, što se većina šumskih kvarova odkriva a štetočinci na platež sile, dok je upravnom osoblju omogućeno nadzirati lugareprepriečivati zloporabe, koje su od strane njihove već učestale bile Što se samoga gospodarstva, za tim vodjenja sječina i uporabe glavnog užitka šuma tiče, to se, sliedeć postupak krajiške šumske uprave, vodila oplodna sječa, kojom su liepe kulture polučene. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 421 Za prepreCenje paše na sasječenih površinah sliedio se takodjer postupak državne šumske uprave, postavljajući oko branjevina grabe odnosno plotove, koji su se uspješnim! pokazali. Razlog slabomu obrastu njekojih šuma prvoga dobnoga razreda, tražiti nam je u tom, što su u početku za vrieme ustrojstva imovne obćine često u pomanjkanju šumara upotrebljivani nadlugari i načelnici, koji o načinu vodjenja oplodnih sječa absolutno niti pojma imali niesu, a uz to je narod jatimice blago u branjevine tjerao. Šume drugog dobnog razreda potičući iz dobe krajiške uprave, kad je šumu čuvala i sadila sablja i batina, nalaze se sa malom iznimkom u normalnom stanju tako, da sada imovna obćina iz tih šuma proredjivanjem velike medjutimne užitke crpi. Ovo je posljednje svakako već od postanka imovne obćine najnuždnije bilo, jer ne samo, što bi se poređjivanjem bio polučio i pospješio što veći godišnji prirast, već bi pučanstvo zapale velike drvne gromade za gorivo i sitnu gradju, ter time ostale ciele i sječi dorasle šume, na kojih žalibože danas, paša i žirovina kao i ostali nuzgredni užitci sa svim izostaju. Šume III. IV. i V. dobnog razreda nalaze se u dosta dobrom stanju, te zajamčuju imovnoj obćini dohodak, koji će za nekoliko decenija, kad bude u Hrvatskoj i Slavoniji još malo dozrielih hrastovih šumah obzirom na buduće ciene vrlo izdašan biti. Da je u pojedinih šumah pomenutih trih razreda obrast na 0.7 spao, razlog su još za krajine vodjene prorede kao i to, što je graničar u njih svaku potrebnu i za laki transport prikladnu gradju nalazio, pa si ju je, ne gledajući na pravila sječe, nedozvoljenim načinom prisvajao. Stanje šuma najstarijih dobnih razreda spomenuto je jur uvodno. Kako su površinom zastupani pojedini dobni razredi u šumah ove imovne obćine, pokazuje sljedeći izvadak: I. dobni I II. „ azrec » od n 1— 20 godina21— 40 » . . . 14.209-55 rali 8.204-73 , III. IV. „ „ j ) M I) » 41 60 61— 80 1) n . . . 6.979-77 3.501-30 „ „ V. „ « 1) 80—100 » . . 4.351.79 „ VI. „ » r> 101—120 n . . 3.798-98 „ VII. „ ! n 121 i više n . 6.150.63 „ Razmjer dobnih razreda, koji se najnepovoljnijim smatrati ne može, mogao bi ipak mnogo povoljniji biti, da se u početku ustrojstva imovne obćine niesu nerazmjerae šamske površine izsjekle, s jedne strane za namaknuće potrebitog novca za ustrojenje upravnog aparata, za plaćanje poreza itd., s druge pak strane za namirenje potreba na gradji i gorivu pravoužitničkih obitelji, koje su se upravo u doba segregacije počele dieliti, trošeći silno gradjevno drvo za gradnju kuća. — Nije dakle čudo, da su se u to doba silne šume izsjekle, kad se uzme u obzir, da se broj kuća i obitelji dvo, tro i viš6 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 492 struko povećao, a šume prigodom segregacije za polovicu umanjile, dok je žitelj stvo bilo još uviek naučeno ne oskudievati na gorivu i gradjevnom drvu, a po tom niti na štednju takovog. Sbog toga nagomilale su se površine u I. dobni razred, na štetu zadnjega. Ukupna drvna gromada iznaša 3,008.366 m´´ od toga odpada na tvrdo drvo 2,996.035 m´ „ „ „n a meko drvo 12,331 m^ Napomenute množine drvne gromade ustanovile su se po najnovijih izvi+ dih i procjenah glasom specialnih sastojnopisa. Teritorij Križevačke imovne obćine presieca željeznica Zagreb — Žakanj, kod sela Carovdar, tangirajući šume uz potok Glogovnicu kod Gradca i Križevca tako, da je transport šumskih proizvoda iz cielog obsega I. šumarije u sv. Ivanu dosta povoljan. — U obsegu III. kot. šumarije u Garešici nalazimo željezničku prugu Zdenci — Pakrac, koja omogućuje transport šumskih proizvoda iz pomenute šumarije. Izim ovih željezničkih pruga presjecaju imovnu obćinu zidane državne ceste, koje ponajviše transport šumskih proizvoda omogućuju. Pošto su šume obkoljene seli odnosno pravoužitnici, kao najglavnijim konsumentom šumskih proizvoda, to se navedene komunikacije osim njekih šuma postrance i u predgorju dosta povoljnimi smatrati mogu. Od postanka imovne obćine prodavali su se suvišci na građji i cjepki putem javne dražbe, u svrhu pokrića upravnih, uzgojnih i inih troškova uz popriečnu procjenbenu vriednost od 8 for. po 1 m´. Ovo drvo dostajalo su većim dielom omanje šumsko-trgovačke tvrdke Hrvatske i Slavonije, izradjujući iz njega francezku dužicu, željezničke podvlake, dasku, pintarsku robu, rezanu robu itd. Izradjena roba izvažala se na željezničke postaje Križevac, Vrbovac i Dugoselo, u novije vrieme na postaju Vel. Zdenci, a nješto i u Sisak. Iz navedenog dade se zaključiti, da će uz neprestano rastenje ciena dužicam i inoj merkantilnoj robi sve to više izgradjenje cestovne mreže i nestajanje sječivnih lugova po zemlji — imovna obćina Križevačka suviške na gradjevnom drvu u obće, prema §. 4. zakona od U. srpnja 1881., uz visoke ciene u svoje vrieme unovčivati moći. e). Pravni odnošaji. Imovnoj obćini Krizevačkoj pripale su iia temelju diobne odluke c. k. središnjeg povjerenstva za izlučbu šumskih služnosti od 14. srpnja 1874. šume i šumska zemljišta u površini od 51.739 rali 766 Go u ukupnoj vrieđnosti od 5,415.990 for., i 78 nč. Od toga prodano je selu Klokočevac po zaključku zastupstva od 15. VII. 1878 toč. 19. šuma „Lužanjek u veličini od 66 rali 509 " za 300 for. Po zaključku zastupstva od 23. rujna 1886, toč. 15., prodan je dio šume Bedenik sa površinom od 4 rali 347 © za svotu od 2.200 for. c. i k. vojnom eraru. — |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 423 — Gradnjom zemaljske ceste sv. Ivan — Križevac odpalo je zemalj. eraru u šumah Barica, Lešće i Strana S-Ol. rali, za koju je površinu imovna obćina dobila procjenbenu vriednost od 845 for. i 81 n6. Po zaključku zastupstva imovne obćine KriževaCke od 25 lipnja 1880. to6. 3., koji je odobren odpisom vis. kr. zem. vlade od 24. VIII. 1880 broj 16665 i po zaključku od 1. XII 1883 toč. 1., odobrenom naredbom vis. vlade od 23. IV. 1884. broj 14878, kupljena je od vlastelinstva Daruvarskog šuma Međjuvođje preko Ilove sa površinom od 596 rali 232 [jo za svotu od 14.600 fr. Odbiv navedene kupljene šumske površine od šuma, diobnom odlukom imovnoj obćini pripalib, pak pribrojiv ostatku navedenu kupljenu površinu, ukazuje se imovna obćina Križevafika kao vlastnica i posjednica šumske površine od 52.256-95 rali. Imovna obćina Križevaćka, ustrojena zakonom imovnih obćinah u vojnoj krajini od 15. VI. 1873., započela je nakon primitka, svojih šuma djelovanje dne 1. rujna g. 1874 prvom skupštinom. Temeljem gore spomenutog zakona vodilo se poslovanje i uprava kod imovnih obćina sve do 1. siečnja 1884, kad je naredbom vis. kr. zemaljske vlade od 6. prosinca 1883 broj 48193 „naputak A, B i C, k zakonu od 11. VII. 1881, kojimi se razjašnjuju odnosno preinačuju njeke ustanove zakona od 15. VI. 1873. 0 imovnih obćinah", uveden. Ustanove naputka A i B, imale su nepromjenjene provadjati, dok se naputak C. samo u toliko uvadja, u koliko se ne protivi ustanovam zakona o 15. VI. 1873. Ovo potonje je točno označeno naredbom vis. kr. zemalj. vlade broj 48193 od 6. XII. 1883 odnosno zapisnikom od 17. XII. 1883, kojim se njekoji §§. naputka C za službovanje i porabu imovnih obćina Križevačke i Gjurgjevačke preinačuju. Pravoužitnički kataster, sastavljen na temelju gore spomenutog naputka A izkazuje 12054 pravoužitničkih obitelji i to: 413 cielih, 541 — ´/4, 1497 — 1/4 ili 1/2, i 9603 — V« — selišta. Nakon namirenja konpetencije od 3672´56 m´ mjestnim župnim i školskim obćinam, te lugarom na ogrievu preostalo je 5393344 m^ za namirenje potrebe pravoužitnika na gorivu drvu. Kompetencija pravoužitnika polak veličine selišta nije se mogla u onoj veličini kako ju §. 7. naputka A naznačuje, iz tako male drvne gromade izvaditi, već se ista restringirala tako, da odpada na % selišta 8.107 m´ ´/* . 6-756 , 2/4 „ 5-405 „ V4 „ 4-053 „ Uvaživ tu okolnost, da bi žiteljstvo uz tako malu kompetenciju bilo prisiljeno drvo za ogriev iz šuma imovne obćine samovlastno si prisvajati, odlu |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 424 — čeno je godimice od vis. kr. šumskog erara ili inog vrela za ogrjev 22622 m* kupovati tako, da će onda biti moguće na cielo selište 10 m* V4 . 6 „ ogrievnih drva bezplatno prodavati. Gradjevno drvo plaćaju pravoužitnici kao i mjestne, župne i školske obćine uz 50 7o pristojbu, do katastrom normirane količine za sve po §. 6. naputka A opredieljene objekte. Pašarija plaća se prama razredu pojedine šume od komada 10 do 50 nč., dok se ciena žirovini po komadu upravnim putem prema urodu za dotičnu godinu posebno ustanovljuje. Nepravoužitnici plaćaju za pašarinu i žirovinu uviek 1 for. od komada. Izkaz 0 zašumljenju pravoužitnika nije se mogao sastaviti sbog toga, jer se količina gorivog drva svake godine u pojedinih sječinah prema postojećem postotku gradje mienja tako, da se u godinah — kad je gradja u drvosjeku pretežnija — pravoužitnici u obližnju proredu uvrstiti imađu. Radi toga preduzimlje se svake godine zašumljenje pravoužitnika na novo i svrsi odgovarajuće. Razprave šumskih šteta počinjenih po pravoužitnicih riešavaju kr. kot. oblasti po svojih izaslanicih kod obć. poglavarstva, dok šumske kradje, počinjene po nepravoužitnicih, riešavaju kr. kot. sudovi, oba kao oblasti prve molbe. Dosudjene šumske štete utjeruju obćinski uredi, ili ih štetočine! prigodom šumsko-gojitbenih radnja odslužuju. II. Svrha gospodarstva. Kod sastavljanja gospodarstvenih osnova šuma imovne obćin^ Križevačke pazilo se na to: 1. Do se najveći materijalni prihod postigne. 2. Da se godišnji etat na onu visinu digne, koja će moći drvne potrebštine pravoužitnika pokrivati. 3. Da se pravoužitnikom nuzgredni užitci, naročito paša i žirovina kao glavni uvjet obstanku poljodelskog staleža, osjegura. 4. Da je godišnji novčani prihod u stanju šumsku upravu uzdržavati, gojitbene troškove pokriti i porez namiriti. 6. Da se,domaćem obrtu i trgovini potrebita zaliha hrastove, obrtnemerkantilne robe osjegura, te sličnoj nevolji — kao što je izčeznuće dragocjene hrastovine u mnogih predjelih naše zemlje — predusretne. 6. Da imovna obcina racionalnim uzgojem šuma svoje interese dobro pred očima ima, te u ono doba, kad drugdje oskudica na hrastovini nastane, iz svojih krasnih mladih i srednjodobnih sastojina najveću korist crpi. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 425 — 7. Da se buduće sjećne površine ondje, gdje je to potrebno, po vrstih tla u ravnih predjelih — podsjetvom hrastovog, briestovog i jasenovog sjemenja, dok u predgorju nasadom omorike i ariža — pretvore u mješovite šume. Nasadom omorike i ariža polučila bi se vremenom ta svrha, da bi se potreba na mekom drvu u području ove imovne obćine pokrivala iz domaćih šuma, pak bi tim i novac, koji se iz ovog područja za meke letve, daske itd. šalje izvan domovine, ovdje ostajao. 8. Da se prirast, mlađih sastojina pospješi, te nastupom dojdućega sjeka najveća drvna gromada poluči. U tu svrhu imadu se sve mlade sastojine što prije porediti. Strukovnom ovom operacijom ne samo da se pospješuje prirast, već je omogućeno razgranjenje krošnja, što opet obilniju i češću žirovinu tvori, a i gorivo i sitnije gradjevno drvo može se iz poreda pravoužitnikom na njihovu kompetenciju davati. Jer proriedjivanje mladih sastojina uvjetuje izvježbane radnike i veliki nadzor, to je kulturnom osnovom predvidjeno, da se prorjeđjivanja pod neposrednim nadzorom upravnog i čuvarskog osoblja obavljaju. 9. Da se manjkajuće gorivo drvo, u koliko ga pravoužitnikom etat podavati ne može, iz svota polučenih za cjepku i gradju, nabavi iz državnih šuma ili od inih posjednika šuma. — III. Razlozi, na kojih se osniva način nređjenja šumskoga gospodarstva. Da se u predidućem poglavju spomenuta svrha postići uzmogne, valjalo je riešiti pitanje, koja bi vrst uzgoja takovom šumskom gospodarstvu najbolje odgovarala. Obzirom na razmjer dobnih razreda, kao i na gore iztaknute potrebštine pravoužitnika na gorivu i gradnji, za tim na pašarini i žirovini te konačno unovčenje suvišaka za namaknuće potrebitog novca a svrhu pokrića upravnih i inih troškova, nakon svestranog promatranja svih uplivajućih okolnosti, usvojio se kao najbolje svrsi odgovarajući uzgoj „visoke šume". Uzgoj srednje šume nije se mogao usvojiti za podlogu gospodarstva ove imovne obćine iz razloga skupocienog nadzora, koji uvjetuje zagojivanje velikih šumskih komplekta što za sobom povlači pomanjkanje paše i žirovine i dohođa poredjivanja. Ovim načinom stavilo bi se potrajno šumsko gospodarenje u dvojbu, jer bi pravoužitnici pričuvke odnosno ostavljena nadstojna stabla izsjekli, ter time oblik i svrhu srednje šume osujetili, s kojim faktorom se polak izkustva računati mora. Nizko šumarenje zavedeno je u dvie gospodarstvene jedinice obzirom na poplavi izvržen terain, nepodpuno obrasle površine, te veliku potrebu na gorivu drvu obližnjeg pučanstva. Razlog, što se uzgoj nizke šume i u ostalih gospodarstvenih jedinicah zaveo nije, suvišno bi napominjati bilo, kad se znade, da nizka šuma ne pruža gradjevno i cjepko drvo. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 426 — IV. Uredjenje ili gospodarstveni sustav. A. Izbor vrsti drveća. U poglavju I. pod točkom C. navedene vrsti drveća, koje ti je sama narav izabrala, te koje ovdje izvrstno uspjevaju, pridržane su i nadalje, jer je i u šumarskoj znanosti važna dogma, da se tlu ne namiću druge vrsti, no što po naravi postaje. U nizinah i dolovih, u koliko se oplodnom sječom prema slabom obrastu naplodili ne bi, sadi se hrastov žir i sije briestovo i jasenovo sjeme u svrhu uzgoja mješovite šume. Na mjestih, gdje se naravnim naplodom sječine naplođiti ne mogu radi bujice, vjetroloma ili šumskom kradjom načinjenih plješina, sade se omorikove i ariževe biljke, koje vrlo dobro uspjevaju obzirom na okolnosti sadržane u poglavju I, pod toč. C. glede crnogorica. B. Vrst uzgoja. U 41. gospodarstvenu jedinicu zaveden je uzgoj visoke šume a u 2. gospodarstvene jedinice uzgoj nizke šume, kao najbolje svrsi odgovarajući, iz razloga označenih u poglavju III. C. Obhodnja. Prema razlikosti dobnih razreda morala se je ravnati i obhodnja za visoku šumu. U gospodarstvenih jedinicah, gdje su dobni razredi sječivih površina dobro zastupani tako, da se njimi bar prva dva razdobja podmiriti mogu upotreb- Ijena je 120 godišnja obhodnja. Obzirom na mlade hrastike, koji će u trećem i četvrtom razdoblju, dakle za 60 i 80 godina, ogromne drvne groraađe pružati i velike glavnice za gradjevno i cjepko drvo odbacivati, uzeta je i veća obhodnja sa 140 godina. U šumah, koje su tako rituirane, da je potreba na gorivu za obližnje pučanstvo velika, dok starih i sječi doraslih sastojina samo za podmirenje prvog razdoblja imade, morala se obhodnja sniziti i na 80 godina, te time doprinieti žetve na prirastu, razuraieva se u bukovih šuma samo. Te žrtve ipak izčezavaju uzev u obzir, da je taj slučaj samo u malo gosp. jedinicah, pa da sastojine izpod 70. godina do uporabe ne dolaze. Za nizku šumu gosp. jedinice „Čret" uzeta je obhodnja sa 30. godina jer johovina u toj dobi još veliku nadoraslu snagu imade, dok je u gosp. jedinici „Medjuvodje" uzela obhodnja sa 40. godina sbog toga, što su tamo potrebiti jači sortimenti drva kao, letve, rogovi i druga sitna grad ja a i za to, što to tamošnje vrsti drva zahtjevaju. Iz ovoga proizlazi, da je u visokih šumah ove imovne obćine ustanovljena u načelu obhodnja sa 120 godina (za hrast), 100 godina (bukva) a u iznimnih slučajevib i 140 i 180 godina, držeći se u glavnom načelu, kad pojedine sastojine prema svom položaju obrastu itd. kulmimaciju prirasta polučuju. Za nizku |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 427 -^ šumu ođobrana je (u dva slufiaja) 30 i 40. godišnja obhodnja, jer najbolje svrsi odgovara. D. Pomladjivanje šuma. Već sama oplođna sjeSa kaže, da se u načelu šume ove imovne obćine naravnim načinom naplodjuju. Dok je ali većina starih i sječivih sastojina slabo obraštena, kako to specialni sastavci i pokazuju, to se neobrašteni prostori moraju umjetno kultivirati u nizinah uz potoke Glogovnicu, Česmu i Ilovu, sadnjom hrastovog žira pod motiku i sijanjem brestovog i jasenovog sjemena, dok u bukvicih na podnožju gora i uzvišenih ravnica zagrtanjem bukvice i sadnjom crnogoričkih biljka. U tu svrhu osnovani su potrebiti šumski vrtovi, iz kojih će se potreba na biljkah pokazivati imati. U predzabranu stavljene sječine ograđjuju se živicom ili u pomanjkanju takove, proščenom gradjom odnosno po međjah kopanjem grabe. Da se ovomu dosta skupocjenomu zagojivanju izbjegne, gdje je to iole moguće, a naročito u nizinah i starih rieđkih hrasticih, pređuzimlje se u novije doba način ogradjivanja sječina uz ovaj postupak. Sve grmlje, što se na sječnoj površini nalazi, kojim je u ostalom svaka riedka šuma obraštena, naročito bieli i crni trn, glog, divlja ruža, zakržljali javori, grabovi izdanci i trnje ter kupinje itd. ima se s korenjem izkrčiti i na sječivne medje izvući. Tu se na gusto naslaže i jakimi oblikovimi kolci potisne i tako zvanimi sošicami (kukami) učvrsti do visine od jednog hvata. Ovakovim postupkom obavili smo tri važne operacije: 1. Izkrčili i počistili smo sječinu, koju sada bez zapreke i po volji budi kojim mu drago umjetnim načinom kultivirati možemo. 2. Ogradili smo sječinu, da bolje ne može biti, jer se kroz to trnje niti, što no rieč, kurjak provući ne može a 3. i najvažnije, prištedili smo skupocjeno prošće, koje takodjer bolju i sigurniju ogradu ne pravi, jer ga često štetočinci pokradu, izkvare itd. Izkustvom došli smo do toga, da je to najuspješniji način ogradjivanja dapače i najjeftiniji, budući da takova ograda s malim popravkom i 5 do 10 godina traje a kod toga prištedjen je trošak krčenja sječine, što je svakako uvaženja vriedna okolnost. Ako računamo, da u svaki hvat proščene ograde s viticom ide 9 kolaca, koji po 3 novč. reprezentiraju vriednost od 27 novč., osim toga da radnja (popikivanje, zapletanje, potucanje) po hvatu najmanje 20 novč. stoji, to nam se ukazuje ogromna razlika u cieni naprama trnovoj gradji, koje jedan hvat zajedno s krčenjem jedva na 8 do 10 novčića dolazi, ne računajući probit, koja čišćenjem sječine nastaje. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 46 <-- 46 --> PDF |
- 428 — E. Gospodarstvene jedinice ili uredjajni razredi. Šumarske površine sa jednom vrsti uzgoja, koje su se mogle prema prilikama spojiti pod jednu obhodnju, sačinjavaju gospodarstvenu jedinicu ili uredjajni razred. Ovakovih gospodarstvenih jedinica ima u obsegu imovne ove obćine 43. pak se u svakoj pojedinoj samostalno gospodari, postaviv obdeniti i specialni sječni red i gojitbenu i prorednu osnovu. Međje gospodarstvenih jedinica zaokružuju se pojedinimi šumskimi kompleksi, koji ju sačinjavaju, izuzev dva slučaja, gdje su se velike šumske površine morale razstaviti svaka u dvje gospodarstvene jedinice i to stranom radi veličine i razprostranjenosti, stranom pak, što su to razđielenje zahtievale mjestne okolnosti. Kod sastavljanja i spajanja šumskih kompleksa u jednu gospodarstvenu cjelinu pazilo se na situaciju sela, izvoz drva, udaljenost puteva, ter potrebu susjednog pučanstva, krajem strukovnih momenta, koji su spajanje uvjetovali. Često se je morala ova ili ona okolnost podčiniti važnijoj kao na pr. spojenje raznih vrsti drveća u jednu jedinicu, pretvorba iz nizke u visoku šumu i obratno i t. d. F. Razdieljenje u srezove. Velike i raztrešene površine jedne gospodarstvene jedinice niesu često dopustile, da se načine pojedini srezovi, pak odatle dolazi, da su ukupno 43 gosp. jedinice a 48 srezova, koji su prilagodjeni terainu, blizini sela, obsegu zapremajuće površine i t. d. V. Procjena prihoda. Po smislu § 4. naputka B. od g. 1881., upotrebljeni su za podlogu procjene i uredjenja šuma originalni segregacionalni šumski nacrti, koje je imovna obćina preuzela od bivše državne šumske uprave. Nu doskora se ukazala manjkavost i nespretnost razđieljenja u okružja i odsjeke prema današnjim zahtjevom i šumarskoj znanosti tako, da je prvobitni procjenitelj c kr. u. šumarnik Franjo Kadić preduzeo posve novo izlučivanje, preurediv postojeće već prosjeke a urisao i u naravi izveo nove, koje će služiti za puteve pučanstvu, za jednolično vođjenje sječina, za laglji nadzor, za slabljenje vjetra, za laglje tamanjenje zareznika, za postignuće pravilnih šumskih likova, za lov i t. d. Prema tomu je sađanji procjenitelj preduzeo izlučbu svih od vremena segregacije pa do danas sječnjom nastalih promjena tako, da je postavljenje gospodarstvenoga sustava preduzeto na sigurnoj i točnoj podlozi^ Okružja toga novoga razđieljenja označena su rimskimi a odsjeci arapskimi brojevi. Pošto su se ovi stari nacrti urisovanjem novih sječina, prosjeka, obračunavanjem površina, prenašaujem i odbadanjem prosjeka u naravi sa stolom i |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 47 <-- 47 --> PDF |
-m mnogogodišnjim rukovanjem iztrošili, moralo se preduzeti prerisavanje istih tako, da ta imovna obćina posjeduje nove na platno nategnute i za šumsku porabu upriličene nacrte. Procjena u segregacionalnom operatu nijese uzela u obzir prigodom novoga uredjenja šumskoga gospodarstva, već je takova na licu mjesta preduzeta po c. k. u. šumarniku Kadiću, a popunjena po sadanjem procjenitelju, izkolčujući pokusne plohe i pruge u malo ne svakom okružju i odsjeku, naročito kod mladih i srednjodobnih sastojina, dok je procjena sječivih i starih sastojina preduzeta „izbrajanjem, rušenjem i računanjem uzornih stabala". Pokusnimi plohami, koje su u naravi mjerene na najtočniji način, konstatovale su se za podlogu obračunavanja i ucjenjivanja vrsti drva i način, kako su pomiešane, drvna gromada glavne i nuzsastojine i obrast, a pomoću rušenja uzornih stabala, oblični brojevi debla i stabla, postotak gradje i goriva i starost. Izračunavajuć ovako sve potrebito za specialni sastavak, prispodabljala se pronadjena drvna gromada u toj starosti sa skrižaljkami od „Feistmantla" te ustanovio stojbinski podrazred, po kojem su se ocienile i ostale drvne gromade istog razreda. Na temelju ovoga vidi se, da je preduzeta procjena drvnih gromada iziskivala ogromnoga posla i truda, te da je na najtočniji način provedena i izračunana ne pustiv iz vida niti najmanju važnu i uplivajuću okolnost. Pošto bi potanko razjašnjenje i opisivanje procjene za pojedine slučajeve iziskivalo mnogo mjesta i vremena, a strogo na stvar ne spada, jer nas to uči šumarska znanost, to ovime prelazimo na posliednje poglavje. VI. Sastavljanje pojedinih gospodarstvenih osnova. A. Obći dio. Na temelju opisa i procjene sastojina sastavljena je za svaku gospodarstvenu jedinicu generalna specialna ogojna i proredna osnova ter zapisnik o omedjašenju. B. Generalna osnova. Proračunavanje etata za podlogu sastavka obćeuite ili generalne sječne osnove za cielu obhodnju obavilo se polag § 38. naputka B. po austrijskoj kameralnoj metodi, koja izražena u formuli glasi: (N.V.-W.V.) E = Z X f ^ gdje je Z = prirast u obhodnoj dobi, f = reducirana površina gosp. jedinice, N. V. = normalna zaliha t. j . ona, koju bi gospodarstvena jedinica imati morala, kad bi razmjer dobnih razreda i obrast normalan bio; W. V. = sadašnja faktična i pronadjena drvna gromada; n = broj godina, tečajem kojih se ima postojeći manjak zalihe drva popuniti ili možebitni višak zalihe potrošiti. U svih slučajevih, gdje je normalna zaliha veća od sadanje zalihe, postavljen je n = obhodnji, u protivnom slučaju pak višak je prema okolnostim, koje |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 48 <-- 48 --> PDF |
- 436 su to uvjetovale, razdieljen na prvo razdoblje, a samo u dva slučaja na cielu obhodnju i to posliednje tamo, gdje V., VI. i VII. dobni razred nijs u vrieme uporabe sječi dorasla šuma ter se na prirastu ne doprinašaju žrtve, i gdje bi obzirom na slabo zastupane srednjodobne sastojine premladi kompleksi do uživanja došli time, što bi se višak i etat starimi sastojinami u prvom razdobju već izcrpio. Ovim načinom pronađjeni etat postignut je na obhodno vrieme i razdieljen u periode po dvadeset godina tako, da su u prvu periodu uvrštene sve šume slabo obraštene, kod kojih se na prirastu gubi, za tim poharam od prije šumski kompleksi i najstarije sastojine, prateći time valjan sječni red i pazeći osobito na to, da premlade i sječi nedorasle šume do uporabe prerano ne dolaze. Ovo je posliednje razlogom, da je izkazani etat uviek manji od onoga, koji formula kameralne taksacije pokazuje, jer su se srednjodobne sastojine morale pomicati napred u drugu a često i u treću periodu i obratno sve dotle, dok se nije polučila drvna gromada u sječnoj dobi svake pojedine periode do rastućeg razmjera. U prvoj je periodi izkazana najmanja a u posljednjoj najveća gromada, čemu se opet razlog ima tražiti u tom, što će tečajem vremena obhodnje, elementarne eventualne nepogode šume u prirastu spriečiti, što će šumskimi štetami xi buduće gromade biti manje. Naravno je, da se u njekojih gospodarstvenih jedinicah nije moglo izbjeći žrtvam, koje su se morale dopustit radi velikog nerazmjera dobnih razreda, nu tu se je pridržalo načelo: „biraj izmedju dva zla manje", jer bi se u protivnom slučaju morala bila zavesti u drugoj periodi stagnacija, što bi s obzirom na potrebe pravoužitnika još štetnije bilo. C. Specialna sječna i proredna osnova. Na temelju generalne sječne osnove sastavljena je specialna za polovicu prvog razdobja t. j . za prvih 10 godina tako, da je drvna gromada prvoga razdobja podieljena na polovicu a ova na 10 jednakih dielova tako, da svake godine jednaka drvna gromada do uporabe dolazi. Okružja, kako ih redom glavna osnova sačinjava, dolaze i u specialnoj osnovi do uporabe sa svojimi gromadami na gradji i cjepki ter gorivu. Prema tomu su u nacrtih urisane razmjerne godišnje sječine, koje su označene crvenkom povučenimi medjašnicami i brojem ter godinom drvosjeka. Iz ovoga ne će biti težko načiniti izvadak svake godine po § 34. naputka C. od g. 1881., kamo će se obzirom na vrst sječe periodične sječine izpisati, ter svake godine jednaka gromada drva vaditi. Istim postupkom izvadili su se proredivi kompleksi u specialnu osnovu, koji se u prvih 10 godinah upotrebiti moraju. i D. Gojitbena osnova. Poput specialne sastavljena je i gojitbena osnova za prvih lO godina. Ova se osnova nije mogla sastaviti tako, da se za svaku pojedinu godinu izkaže trošak gojitbe, kako to naputak B. § 49. propisuje. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 49 <-- 49 --> PDF |
- 431 — Eazlog je tomu, Što će se prema oplodnim godinam razmjerni broj sječina u predzabranu stavljati, pak se ne može unapred znati, koliko sjećina dolazi u plot, ter koliko površina naravnim naplodom svake godine kultivirano bude, a iz ovoga kolika je potreba umjetnih kultura. Isto se tako ne zna unapried, koliko će na svaku pojedinu godinu na starih zabranah biti popravaka plotova, graba i t. d. a najposlije se ne može znati, koju će se uprav godinu umjetno kultiviranje sadnjom žira pod motiku preduzeti, jer svake godine žir ne rodi. S toga se gojitbena osnova sastavila komulativno za svaku gospodarstvenu jedinicu na 10 godina, uzev u račun stare branjevine, popravke plotova, graba i umjetno kultiviranje novih sada neobraštenih površina, koje u sjekove dolaze kao i kopanje graba, pravljenje novih plotova, živica i t. d. oko novih sječina. Od vajkada u obsegu ove imovne obćine postojeći način ogradjivanja i ograbanja branjevina morao se i nadalje pridržati pored nerazmjera, u kom stoji trošak ogradjivanja s dohodkom, jer je narod naučan bez brige blago u šume utjerivati, pak si branjevine bez plota i grabe niti pomisliti ne može. Kad se uzme u obzir, da se pored graba i plotova navale s blagom u branjevinah dogadjaju, te godimice na hiljade prijava u tom pogledu stigne, kako li bi istom branjevine izgledale bez ogradjivanja, ter što bi u potonjem slučaju značilo računanje prirasta za cielu obhodnju? U glavnom se imadu sve površine u načelu naravnim načinom naplodjivati, u koju je svrhu zavedena iz dvie gosp. jedinice oplodna sječa. Nu jer su naši sječivni hrastici, kako je to već na drugom mjestu spomenuto, slabo obrašteni, ter se naravno samo radi težkog sjemena obrašteni dio površina naploditi može, to se je moralo misliti i na umjetni naplod. U brdovitih bukovih i grabovih ter mješovitih sastojinah na podnožju gora saide se dvogodišnje i trogodišnje crnogorične biljke u redove, u koju svrhu dva odnosno tri šumska vrta uzdržavati valja. Sadnje ove obavljaju rano u proljeće, dok im još suhi vjetrovi i sunčani žar naškoditi ne može, naj jednostavnijim načinom sa šiljci pod nazorom upravnog osoblja za to jur iz vježbani radnici, koji taj posao bud uz gotov novac bud na račun šumskih šteta obavljaju. U dolinah i nizinah, gdje su pretežnije vrsti hrast, lužnjak, briest i grab, kultiviraju se čistine i neobrašteni prostori sadnjom žira pod motiku, izuzev močvarna mjesta i tresetišta, gdje se briestovo, jasenovo i johovo sjeme sije. Što se tiče skupoće umjetnog načina naplodjivanja šuma, to se takova ne može povoljnom smatrati, budući da je nadnica dosta velika, pak se radnik izpod 60 do 70 novčića na dan bez hrane dobiti ne može. Razlog tomu su doseljenici naročito u kotaru Garešničkom, od kojih se i naš seljak naučio cieniti nadnicu, obradjujući svaki komadić svojih zemljišta. Za podlogu obračunavanja uzeto je po dosadanjem izkustvu ovo mjerilo: 1. Jedan hvat običnog proščenog plota sa 9 kolaca i viticom radnja 25 nč. kolje i prut po 3 nč. = 27 novč. 2. Za izbacivanje Im^ zemlje 12 novč. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 50 <-- 50 --> PDF |
- 430 - Pregled šumskoga posjeda, drvnih gromada i godišnji! Gospodarstvene Šumom obrasla površina jedinice o I 00 II O I Naziv I katastralnih jutar cq Ivanova strana.. 100 13266 6086 1136 39485 228 396 60597 Lipovica 80 49995 388 1020 36494 10381 149i9 224 1402 114823 Topolje-Borje .. . 100 8177 237i6 956 12230 2824 473 4l5 48791 Tulac Brestojica. 120 43960 328 4624 38 0 17793 4732 2l8 9oi 76436 Plan. Kovačevac 100 25092 26139 36317 13067 12703 lil i 445 113874 Planina Pođgorac 100 19770 27832 11945 431 19004 4041 1592 84615 Gaj novi Glog. . 120 13694 17335 1673 5130 208o7 2108 8579 084 1408 70818 Kosturač 120 1956.5 50097 7541 17932 1«2 1738 106867 Jazmak 120 23990 43987 l92 1089 30169 15010 7764 684 2544 125429 Novakuša_ 120 34463 18318 44727 569 14324 31104 2443 4255 150193 Bukovac-Šikava . 120 340u3 21225 34010 7238 572 40i8 13968 3088 3460 121482 Bukovac 120 39858 12481 4 00 10723 1918« 14728 3728 2360 103464 Bolčanski lug... 120 46808 40799 22044 15326 444 3265 128686 Ukupno. 372641 248466 207741 114056 136199 122784 63089 16928 24l7i 1306075 14 Komuševački lug 120 227721 14944 6067 39434 8698 2430 94345 15 Glogovnica 120 59777I 5288 2l9 56194 50141 6360 179956 M 16 Čret 30 119506 44io 123916 M 17 Marča I 100 88650 I8804 13740 8681 98i7 28659 15612 14oi 2833 188201 fa 18 Marča II . 100 48«i9 57621 40457 97o6 42177 9260 803 2494 2l09 213546 A 19 Žutica Carov bok 120 2I805 26827 17097 30724 II06 5969 103028 « 20 Žutica Šumarek. 60 462i4 30164 2969 79347 21 Veliki Jantak. . . 140 57237 22766 18700 7272 23443 1770 58630 15441 14362 219621 a s s 22 Mali Jantak.... 120 43895 24621 11052 988 58032 5496 84o2 152485 28 Garjevica Vočin 100 47o4 12206 49o8 1548 28062 240 546 52213 ^ 29233 24 Piesak 100 28506 19886 16395 1508 35281 393 1731 132933 Ukupno. 1422706 19135< 146072 50657 107203 74970 259*29 235083 52l20 1539591 25 Šimljanka 1001 32197 4788 10383 6793 26796 24908 1799 4186 786 112635 M 26 Čičin jarak 100 32478 10146 29191 744 34931 12365 — 2003 1870 123228 27 Dumani 100 5359 27731 14851 544 9026 37218 — 1490 4l2 96635 B , ´^H Velika Dišnica.. 100 19925 77io 708 4944 2O649 21270 36993 l90 1609 113998 29 Ilovski lug 120 16715 34212 15386 2789 3283 1971 30517 3l4 45o7 108694 80 Medjuvođje 140 75io 11560 — 328x5 6745 2177 — 16560 2899 80256 s 31 Međjuvodje preko Ilove 40 57556 1423 636 59614 s 1 1 *^ 82 Zdenački gaj .. . 120 50879 48140 47234 171.51 5566 — 6792 1165 5966 182893 b 88 Trupinski gaj... 140 68822 62438 66639 30318 10106 1917 7228 787 6447 254702 34 Sječa 100 288i3 3369 36162 — 34637 10738 — 2oc 22i2 116131 Ukupno. I319254 210094 220568 96098 151738, 112564 83829 28307 26843 1248786 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 51 <-- 51 --> PDF |
433 — )rihoda, sastavljen na temeljn gospodarstvenih osnova. Drvna zaliha Godišnji prihod o redoviti vanredni o o medju- Ukupno Ukupni 1 1 p. gradja gorivo Ukupno gorivo Ukupno timni i-H «3 o 1 o o o o o O 1 o o o o 1 o os ´2 -^ V U ? ir« M godina -& 1 a il> s II-4J 1 P > sa a a kubičnih metara 4507 36601 40744 364 916 8 916 8 916 8 1825 33586 16147 51558 303 1272 1575 1675 — — — — — — — — — 9625 12101 1356 23082 274 372 646 1 — 646 — — — — — -— — — 7944 18923 10486 3^176 5177 364 491 855 21 855 21 _ — — — — — 31539 6889 15528 53956 -^ 54 — 1566 —1620 ~ 1 ^ 504 — 2124 — — 18404 1178 18374 37956 — 1061 — 1061 — — 167 1228 — — — — — — 9977 21540 6195 34198 3514 422 508 980 194 17 1124 17 — — — -— — 44338 41484 85822 963 963 1926 261 2187 — — _ — — _ -— — — — 20852 43870 16026 80748 629 1289 1918 368 2286 — — — — — — — — — 45670 17556 29401 89351 3276 1167 875 2032 166 2197 — — — — — — — — 33492 10359 21999 65850 813 515 1328 475 1803 — — — — — — — — 6949 17297 40080 64324 401 872 — 1273 — 77 — 1350 — — -— 40996 24112 65108 — 783 — 1205 — _ L — 529 — 1734 — — 422 ~ j-" — 276116 261384 899704 724873112331 6163|-lui22 l 8 17285| 8 2740138 20025146 -14-1 16425 7706 37612 61743 500 750:--1250|--234 -1484 2621 3711 54318 60650 732 618 -1350 -25 — 1375 — — 1 — — 17401 12311 31262 60974 625 1196 — 1821 __ _ 260 — 2081 43930 39923 32236 116039 258 2808-3066 — — — ´— _ 656 — 3622 — — 26841 42319 69160 1153 447 1600 -235 1835 —. — — — ——|— — — — 1436 1436 41 4l|-— ´— 41 — — : — -— .— — — — 26473 66011 63172 155656 1445 1584 30291-— 1— 217 3246 — — — 20862 1531 66499 88942 972 972 1944´-181 2125 — — — — . — 7663 35369 43032 800 800 ! -800 — — _. — — 26814 9746 46309 82869 312 — 1838 2150 — — — — 332 2482 — — — 190466 176358 373727 740651 — 6997 —110541-17051 -I — l-l -1—12040— 190911 107321 49530 44378 104640 -1 -2060´— 2060 471 -2107|— 395981 43107 15126 97831 3l| — 2119!-2150 243´-2393 — --— — — — _ 14726 8317 62238 85281 29 -1506 -1535 1535 — _. 3160 34476 139831 177467 — —1898 — 1898 —3324 3324 — 52221 — — 66599 14674 26880 108153 1003 -671 1674 615 — — — — — — 2289 5817 22125 5087 33029 418´ — 182 600 79 679| — --— — — -— — — 12704 12701 —1-437 437 . _ _ 437—1 53206 20297 &5389 98892 696 — 1378; — 2074 737 -^ --— 2811 105067 62489 1228 168784 414 — 1695 — 2109 — 1079 31H8´ — 32871 8521 15377 56769 167 — 1333 — 1500 — — 134 1634—1 — — 344480 283536 335534 913550 2758 —13279 16037 —3324 .3324 2903 r229f 28 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 434 Gospodarstvene n os Šumom obrasla površina >W3 jedinice 0 ^ o o O PH co eS a cd T3 a O P4 ´Cu 3 Naziv O) j«i !zi U godina katastralnih jutara Srednje brdo. 100 17791 8423 15871 11036 — 4350 14123 1833 ll06 74533 Martinska... 120 35223 13096 51810 6362 3089 28947 17929 2329 3070 161855 Drljež 140 56361 16692 820 3840 12103 35676 26395 4758 156645 Mala Ivanska 100 35418 43721 13010 59912 1994 21209 8652 1694 2760 188370 Dabravine. .. — — — — 43419 12l7 44636 Kreševine .. . 100 6198C 30409 90oi 9466 — 2079 527 3625 126053 Bedenik 100 23447 27919 7367 2178 — — 17105 — 1845 79861 Žabjački lug. 120 45290 29242 26365 — — — 17307 564 2867 121641 Česma Velika 100 309.32 960 223 — 22449 2971 96345 16489 7280 177646 Ukupno. ´306454 170462 123606 893o9 40838 69680 2092i6 93258 28528 1131243 O p t o- Sum. Sv. Ivan br. I. . 372641 248466 207741 114056 136199 122784 63089 16928 24171 1306075 n Čazma br. II... 422706 191351 146072 50657 107203 74970 259429 235083 52120 1539581 „ Garešnica br. III. 319254 210094 220558 96098 151739 112564 83329 28307 26843 1248786 , Belovar br. IV, 306454 170462 123606 89309 40838 69580 209216 932.w 28528 1131243 820373 697S77 350120 435979 379898 616063 373568 6225695 131ft 162 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 53 <-- 53 --> PDF |
- 435 — Drvna zaliha Godišnji prihod redoviti vanredni med u- Ukupno Ukupni gradja gorivo Ukupno gorivo Ukupno timni o o o O o 0 0 0 n 0 0 n3 J4 T3 J<3 ´TS ri^J T i ri4 TS J«l TS M na ^ godina > > +3 -4J -f3 -4J ^ 0 s a 43 a a a a kubičnih metara 18198 14943 31920 65061 1509 1509 1471 1656 4R421 14398 55547 116366 13 2569 2582 228 2810 6336 1620 43655 51611 894 411 1306 61 1366 18121 70900 57391 146412 3316 3316 3316 21051 11916 4602 37569! 792 430 1222 162 1384 22996 3441 22194 48631 723 482 1205 207 1412 35732 — 12747 48479 861 559 1420 186 1606 1657 1416 69859 72932 464 800 1264 1264 170512 118634 207915 587061 - 3747— 10076-13823 991 14814 V a n j e: 276116 261384 199704 724873 12331 6163 11122 17285´ 8 2740 38 20025 46 19046S 176358 373727 740551 6997 11054 17061 2040 19091 344480 263536 335534 943550 2758 13279 16087 3324 3224 2934 22295 170512 118634 297915 587061 3747 10076 13823 991 14814 981574 819912 2996035 12331 18665 45531 64196 3324 3324 8705 88 76225 46 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 436 — 3. Živičenje i rieđka gradja po hvatu 8 novč. 4. Branje 1 hl. žira pri srednjem urodu 2 radnika 5. Sadnja 1 hl. žira „ , „ 4 „ Ostale su radnje oko sadnje crnogoričnih biljka itd. računane po različitih skrižaljkah iz prakse. Valja ovdje naročito jošte naglasiti, da je trošak proredjivanja mladih šuma vrlo važna kulturna grana, na koju se prigodom sastavljanja kulturnih osnova velika važnost polagala. Uvaži li se okolnost, da se sva budućnost stavlja u mlade sastojine, jer su stare jur na izmaku, dužnost je šumara posvetiti pažnju uzgoju, obliku, vrstnoći i kolikoći mladih područnih hrastika, koji nam najsjajniju budućnost proriču. Pažnja ta sastoji se ponajviše u valjanom proredjivanju, koje nam uz prije navedene svrhe podaje osim dobrog goriva još i svakovrstne sitne gradje, i time pokriva veliki dio potreba našega seljaka oko ogradjivanja vrtova, letve i prut, kolje za vinograd itd. Pa kad seljak sve to iz prorede dobiti može, nije onda prinužden praviti šumsku štetu. Ova toli važna operacija u mladih šumah, koje 30. godinu prekoračile nisu, ne može se povjeriti seljaku, već se u tu svrhu moraju doprinieti žrtve, pak taj posao s vještimi radnici pod velikim nadzorom uz plaću provesti. U tu svrhu preliminirane su u pojedinih gosp. jedinicah svote prema izkustvu, računajući popriečno od rali 1 for. 50 nvč. Uredjenje šuma prema ovomu, kako je u kratko opisano u gornjih VI. poglavjih, uz dodatak obćeg pregleda šumskoga posjeda, drvnih gromada i godišnjih prihoda, — po kom je potrajno šumarenje za imovnu obćinu Križevačku za sva vremena osigurano, temeljje budućem gospodarenju, pak se pored načela, koja nam šumarska znanost namiče, držimo rečenice: „čuvaj, njeguj i goji šumu, to najveće blago naroda i najvažniji uvjet obstanku njegovom." Pismo iz stubičl Sada mi je priobćiti sve odredbe, koje je izdala do sada kot. oblast u zaštitu kako privatnih tako i obćinskih šuma. 1. Sbog predjašnjeg grabežnog gospodarstva i radi „slobode" u šumu, — kad se komu svidjelo — po drva ići, seljaci su drva izradjena u obćinskih i u svojih šumah vozili iz kotara s izvoznicom obć. poglavarstva. Kako potonja ovakove izvoznice izdaju, poznato je svakomu! Za to je kot. oblast odredila, da mora svaki onaj, koji drvo na prodaju vozi, imati izvoznicu, izdaau po šum. izvjestitelju kot. oblasti. Obćinskom poglavarstvu zabranjeno je u obće izdavanje izvoznica. — Ova odredba izdana je na temelju § 17. šum. zak. i na temelju naredba visoke |