DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 41g I. Gospodarstveni odnošaji. a) Položaj, veličina, omeđjašenje i razdioba. Izmedju gora Kalnika sa sjevera, Bila s iztoka i Garjevica s jugozapada, stere se uzvišena ravnica, izprekrižana valovitimi brežuljci, koja je sačinjavala bivšu petu VaraždinskoKriževačku krajišku pukovniju, u obsegu 31 Va D milju ili 1813 n kilometara. Na toj površini nalaze se u blagom podneblju šume imovne obćine Križevačke, koje medjaše napose sa sjevero-zapada potokom Glogovnicom i starim provincijalom; s zapada potokom Lonjom i Zagrebačkom županijom preko gore Garjevice; sa juga Požeškom županijom i potokom Ilovom, inače sa bivšom Varaždinsko-Gjurgjevačkom 6 pukovnijom odnosno današnjom imovnom obćinom Gjurgjevačkom. Po izkazu o površinah polag najnovijeg nalaza i izmjere posjeduje imovna obćina Križevačka ukupno 52256´95 rali šumskoga tla, od koje površine odpada: 47 204´6 5 rali na šumom obrastlo tlo 3735-68 „ „ šumske čistine i 1316-62 „ „ neplodno tlo kao: putevi, potoci, gudure, prosjeke itd. Čitava šumska površina razdieljena je prama mjestnim odnošajim i zahtjevom umnog šumskog gospodarstva u 43 gospodarstvene jedinice i 48 šumskočuvarskih srezovah, koji se ipak prema naputku B. od. godine 1881. niesu mogli dovesti u sklad sa gospodarstvenimi jedinicami, bud s toga, jer sa pojedini šumski predjeli vrlo udaljeni, bud s toga, jer su šumske površine, uvrštene u jednu gospodarstvenu jedinicu, preogromne, konačno pak radi navale pučanstva i radi postojeće komunikacije. Od ovih 48. šumskih srezova odpada na kot. šumariju I. Sv. Ivan-Žabno 14 sa površinom od 12406-28 na kot: šumariju II. Čazma 11. sa 15395-91 „ „ III. Garašnica 11. „ 12487.86 „ „ IV. Belovar 11. „ 11966.95 Medje pojedinih šumskih predjela označene su djelomično novimi humkami, koje su g. 1881. po gospodarstvenom uredu sa starimi po državi predatimi izmienjene, i to u obsegu I i III šumarije, dok se omeđjašenje, u koliko pojedini medjašni stupovi manjkaju, na ostaloj površini obavlja, gdje to već grabami, oko mladih sastojina učinjeno nije. b) Tlo i podneblje. Izuzev nezasadjene čistine, obraštena je sva prije navedena površina ove imovne obćine šumskim drvećem, iz čega proizlazi, da je tlo svježe i duboko, te da ne sačinjavaju vanjske naslage nigdje hridi ni pećine. — Tvorbe gorja u području imovne obćine Križevačke jesu ove : 1. Kalnička gora i njezino podnožje pada u terciarnu formaciju sa ceritijskimi kougerijskimi naslagami, te belvederskim šljunkom. Ovamo se razumieva |