DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 41g I.
Gospodarstveni odnošaji.
a) Položaj, veličina, omeđjašenje i razdioba. Izmedju gora Kalnika sa
sjevera, Bila s iztoka i Garjevica s jugozapada, stere se uzvišena ravnica,
izprekrižana valovitimi brežuljci, koja je sačinjavala bivšu petu VaraždinskoKriževačku
krajišku pukovniju, u obsegu 31 Va D milju ili 1813 n kilometara.


Na toj površini nalaze se u blagom podneblju šume imovne obćine Križevačke,
koje medjaše napose sa sjevero-zapada potokom Glogovnicom i starim
provincijalom; s zapada potokom Lonjom i Zagrebačkom županijom preko gore
Garjevice; sa juga Požeškom županijom i potokom Ilovom, inače sa bivšom
Varaždinsko-Gjurgjevačkom 6 pukovnijom odnosno današnjom imovnom obćinom
Gjurgjevačkom.


Po izkazu o površinah polag najnovijeg nalaza i izmjere posjeduje imovna
obćina Križevačka ukupno 52256´95 rali šumskoga tla, od koje površine
odpada:


47 204´6 5 rali na šumom obrastlo tlo


3735-68 „ „ šumske čistine i


1316-62 „ „ neplodno tlo kao:


putevi, potoci, gudure, prosjeke itd.
Čitava šumska površina razdieljena je prama mjestnim odnošajim i zahtjevom
umnog šumskog gospodarstva u 43 gospodarstvene jedinice i 48 šumskočuvarskih
srezovah, koji se ipak prema naputku B. od. godine 1881. niesu mogli
dovesti u sklad sa gospodarstvenimi jedinicami, bud s toga, jer sa pojedini šumski
predjeli vrlo udaljeni, bud s toga, jer su šumske površine, uvrštene u jednu
gospodarstvenu jedinicu, preogromne, konačno pak radi navale pučanstva i radi
postojeće komunikacije.
Od ovih 48. šumskih srezova odpada na kot. šumariju I. Sv. Ivan-Žabno
14 sa površinom od 12406-28
na kot: šumariju II. Čazma 11. sa 15395-91
„ „ III. Garašnica 11. „ 12487.86
„ „ IV. Belovar 11. „ 11966.95
Medje pojedinih šumskih predjela označene su djelomično novimi humkami,
koje su g. 1881. po gospodarstvenom uredu sa starimi po državi predatimi
izmienjene, i to u obsegu I i III šumarije, dok se omeđjašenje, u koliko pojedini
medjašni stupovi manjkaju, na ostaloj površini obavlja, gdje to već grabami,
oko mladih sastojina učinjeno nije.


b) Tlo i podneblje.


Izuzev nezasadjene čistine, obraštena je sva prije navedena površina ove
imovne obćine šumskim drvećem, iz čega proizlazi, da je tlo svježe i duboko,
te da ne sačinjavaju vanjske naslage nigdje hridi ni pećine. —
Tvorbe gorja u području imovne obćine Križevačke jesu ove :


1. Kalnička gora i njezino podnožje pada u terciarnu formaciju sa ceritijskimi
kougerijskimi naslagami, te belvederskim šljunkom. Ovamo se razumieva