DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 38 <-- 38 --> PDF |
-m bukvu, ponajviše s umetnutim grabom, a na mjestih, koja se nizinam pribli žuju, umetnut je hrast kitnjak, rjedje pak cer i kesten. Mjesta, koja su bud u prelazno doba razvojačenja i diobe šuma poharana, bud pak zlobnom rukom štetočinaca izsječena, naplodjuju se umjetnim načinom omorikovimi i ariževimi biljkami, koje se potonje djelomice uzgajaju u osnova nih sjemeništih i razsadnjacih, djelomice se pak naručuju uz povoljne ciene iz poznatijih sjemeništa Cislajtanije. Tečajem vremena pokazalo se, da omorika i ariž u smjesi s bukvom veoma dobro uspievaju radi toga, što se u mladosti naglo diže, pak time proti žegi mršavo tlo zaštićuje, a izbujali korov duši, uzdržavajući tako svježost tla. Da je tomu doista tako, nalazimo primjera u čistih ali malih omorikovih i ariževih šumah, koje su pokusno u godinah 1830.—1840. po tadanjem Waldbe reitera Fremdu sijanjem crnogoričnog sjemena ponajviše na pustih oranicah uzgojene, pak danas najljepše mlade crnogorične sastojine s podpunim obrastom tvore. Uz napomenute vrsti drveća nalazimo samo na lievoj obali potoka Lonje čistu johovu nizku šumu, pristupnu samo za velike srarzljavice i suše. Napomenuv vrsti drveća, koje čiste sastojine tvore ili su bar pretežne u takovih, spominjemo sada umetnute vrsti. Naročito su to u mladih neprore djenih šumah: topola, breza, iva, brekinja, javori, divlje voće, bor itd. U prastarih hrastovih šumah, koje su za vremena vojne krajine i poslije priebornim siekom tako progaljene, da je sklop krošnja preko polovice i više prekinut, za tim na čistinah, nalazimo ovo grmovlje: glog, crni trn, pasji dren, liesku, trušljiku, borovicu, bazgu, klokoč, zanovjet, žutiku, svib, žestar itd. d). Sadanje gospodarstveno stanje šuma. U koliko su mladi hrastici od državne šumske uprave u najboljem stanju imovnoj obćini predani, u toliko se mora požaliti, da su sječi dorasle šume upravo u doba diobe nemilice poharane. Ovomu posljednjemu ima se tražiti razlog uprav u to doba, šumsko-upravnomu i šumsko-čuvarskomu osoblju, kojega bijaše malo. Tako su bila u početku imovne obćine samo 2. kot. šumara za teritorijum od 32 milje, koji zaista ne bijahu podobni svoje šume u godinu dana točno proputovati, a kamo li sve mane u gospodarstvu i sve silne šumske kvarove prepriečiti. Od kako postoji šumsko-gospodarstveni ured s područnimi 4 kot. šumarljami, odnosno četvoricom kot. šumara s potrebitim personalom, prestao je trag haračenju šuma bar u toliko, što se većina šumskih kvarova odkriva a štetočinci na platež sile, dok je upravnom osoblju omogućeno nadzirati lugareprepriečivati zloporabe, koje su od strane njihove već učestale bile Što se samoga gospodarstva, za tim vodjenja sječina i uporabe glavnog užitka šuma tiče, to se, sliedeć postupak krajiške šumske uprave, vodila oplodna sječa, kojom su liepe kulture polučene. |