DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 425 — 7. Da se buduće sjećne površine ondje, gdje je to potrebno, po vrstih tla u ravnih predjelih — podsjetvom hrastovog, briestovog i jasenovog sjemenja, dok u predgorju nasadom omorike i ariža — pretvore u mješovite šume. Nasadom omorike i ariža polučila bi se vremenom ta svrha, da bi se potreba na mekom drvu u području ove imovne obćine pokrivala iz domaćih šuma, pak bi tim i novac, koji se iz ovog područja za meke letve, daske itd. šalje izvan domovine, ovdje ostajao. 8. Da se prirast, mlađih sastojina pospješi, te nastupom dojdućega sjeka najveća drvna gromada poluči. U tu svrhu imadu se sve mlade sastojine što prije porediti. Strukovnom ovom operacijom ne samo da se pospješuje prirast, već je omogućeno razgranjenje krošnja, što opet obilniju i češću žirovinu tvori, a i gorivo i sitnije gradjevno drvo može se iz poreda pravoužitnikom na njihovu kompetenciju davati. Jer proriedjivanje mladih sastojina uvjetuje izvježbane radnike i veliki nadzor, to je kulturnom osnovom predvidjeno, da se prorjeđjivanja pod neposrednim nadzorom upravnog i čuvarskog osoblja obavljaju. 9. Da se manjkajuće gorivo drvo, u koliko ga pravoužitnikom etat podavati ne može, iz svota polučenih za cjepku i gradju, nabavi iz državnih šuma ili od inih posjednika šuma. — III. Razlozi, na kojih se osniva način nređjenja šumskoga gospodarstva. Da se u predidućem poglavju spomenuta svrha postići uzmogne, valjalo je riešiti pitanje, koja bi vrst uzgoja takovom šumskom gospodarstvu najbolje odgovarala. Obzirom na razmjer dobnih razreda, kao i na gore iztaknute potrebštine pravoužitnika na gorivu i gradnji, za tim na pašarini i žirovini te konačno unovčenje suvišaka za namaknuće potrebitog novca a svrhu pokrića upravnih i inih troškova, nakon svestranog promatranja svih uplivajućih okolnosti, usvojio se kao najbolje svrsi odgovarajući uzgoj „visoke šume". Uzgoj srednje šume nije se mogao usvojiti za podlogu gospodarstva ove imovne obćine iz razloga skupocienog nadzora, koji uvjetuje zagojivanje velikih šumskih komplekta što za sobom povlači pomanjkanje paše i žirovine i dohođa poredjivanja. Ovim načinom stavilo bi se potrajno šumsko gospodarenje u dvojbu, jer bi pravoužitnici pričuvke odnosno ostavljena nadstojna stabla izsjekli, ter time oblik i svrhu srednje šume osujetili, s kojim faktorom se polak izkustva računati mora. Nizko šumarenje zavedeno je u dvie gospodarstvene jedinice obzirom na poplavi izvržen terain, nepodpuno obrasle površine, te veliku potrebu na gorivu drvu obližnjeg pučanstva. Razlog, što se uzgoj nizke šume i u ostalih gospodarstvenih jedinicah zaveo nije, suvišno bi napominjati bilo, kad se znade, da nizka šuma ne pruža gradjevno i cjepko drvo. |