DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 426 —


IV. Uredjenje ili gospodarstveni sustav.
A. Izbor vrsti drveća.
U poglavju I. pod točkom C. navedene vrsti drveća, koje ti je sama
narav izabrala, te koje ovdje izvrstno uspjevaju, pridržane su i nadalje, jer je
i u šumarskoj znanosti važna dogma, da se tlu ne namiću druge vrsti, no što
po naravi postaje.


U nizinah i dolovih, u koliko se oplodnom sječom prema slabom obrastu
naplodili ne bi, sadi se hrastov žir i sije briestovo i jasenovo sjeme u svrhu
uzgoja mješovite šume.


Na mjestih, gdje se naravnim naplodom sječine naplođiti ne mogu radi
bujice, vjetroloma ili šumskom kradjom načinjenih plješina, sade se omorikove
i ariževe biljke, koje vrlo dobro uspjevaju obzirom na okolnosti sadržane u
poglavju I, pod toč. C. glede crnogorica.


B. Vrst uzgoja.
U 41. gospodarstvenu jedinicu zaveden je uzgoj visoke šume a u 2. gospodarstvene
jedinice uzgoj nizke šume, kao najbolje svrsi odgovarajući, iz razloga
označenih u poglavju III.


C. Obhodnja.
Prema razlikosti dobnih razreda morala se je ravnati i obhodnja za
visoku šumu.


U gospodarstvenih jedinicah, gdje su dobni razredi sječivih površina dobro
zastupani tako, da se njimi bar prva dva razdobja podmiriti mogu upotreb-
Ijena je 120 godišnja obhodnja. Obzirom na mlade hrastike, koji će u trećem
i četvrtom razdoblju, dakle za 60 i 80 godina, ogromne drvne groraađe pružati
i velike glavnice za gradjevno i cjepko drvo odbacivati, uzeta je i veća
obhodnja sa 140 godina.


U šumah, koje su tako rituirane, da je potreba na gorivu za obližnje
pučanstvo velika, dok starih i sječi doraslih sastojina samo za podmirenje prvog
razdoblja imade, morala se obhodnja sniziti i na 80 godina, te time doprinieti
žetve na prirastu, razuraieva se u bukovih šuma samo. Te žrtve ipak izčezavaju
uzev u obzir, da je taj slučaj samo u malo gosp. jedinicah, pa da sastojine
izpod 70. godina do uporabe ne dolaze.


Za nizku šumu gosp. jedinice „Čret" uzeta je obhodnja sa 30. godina
jer johovina u toj dobi još veliku nadoraslu snagu imade, dok je u gosp. jedinici
„Medjuvodje" uzela obhodnja sa 40. godina sbog toga, što su tamo potrebiti
jači sortimenti drva kao, letve, rogovi i druga sitna grad ja a i za to, što
to tamošnje vrsti drva zahtjevaju.


Iz ovoga proizlazi, da je u visokih šumah ove imovne obćine ustanovljena
u načelu obhodnja sa 120 godina (za hrast), 100 godina (bukva) a u iznimnih
slučajevib i 140 i 180 godina, držeći se u glavnom načelu, kad pojedine sastojine
prema svom položaju obrastu itd. kulmimaciju prirasta polučuju. Za nizku