DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 427 -^ šumu ođobrana je (u dva slufiaja) 30 i 40. godišnja obhodnja, jer najbolje svrsi odgovara. D. Pomladjivanje šuma. Već sama oplođna sjeSa kaže, da se u načelu šume ove imovne obćine naravnim načinom naplodjuju. Dok je ali većina starih i sječivih sastojina slabo obraštena, kako to specialni sastavci i pokazuju, to se neobrašteni prostori moraju umjetno kultivirati u nizinah uz potoke Glogovnicu, Česmu i Ilovu, sadnjom hrastovog žira pod motiku i sijanjem brestovog i jasenovog sjemena, dok u bukvicih na podnožju gora i uzvišenih ravnica zagrtanjem bukvice i sadnjom crnogoričkih biljka. U tu svrhu osnovani su potrebiti šumski vrtovi, iz kojih će se potreba na biljkah pokazivati imati. U predzabranu stavljene sječine ograđjuju se živicom ili u pomanjkanju takove, proščenom gradjom odnosno po međjah kopanjem grabe. Da se ovomu dosta skupocjenomu zagojivanju izbjegne, gdje je to iole moguće, a naročito u nizinah i starih rieđkih hrasticih, pređuzimlje se u novije doba način ogradjivanja sječina uz ovaj postupak. Sve grmlje, što se na sječnoj površini nalazi, kojim je u ostalom svaka riedka šuma obraštena, naročito bieli i crni trn, glog, divlja ruža, zakržljali javori, grabovi izdanci i trnje ter kupinje itd. ima se s korenjem izkrčiti i na sječivne medje izvući. Tu se na gusto naslaže i jakimi oblikovimi kolci potisne i tako zvanimi sošicami (kukami) učvrsti do visine od jednog hvata. Ovakovim postupkom obavili smo tri važne operacije: 1. Izkrčili i počistili smo sječinu, koju sada bez zapreke i po volji budi kojim mu drago umjetnim načinom kultivirati možemo. 2. Ogradili smo sječinu, da bolje ne može biti, jer se kroz to trnje niti, što no rieč, kurjak provući ne može a 3. i najvažnije, prištedili smo skupocjeno prošće, koje takodjer bolju i sigurniju ogradu ne pravi, jer ga često štetočinci pokradu, izkvare itd. Izkustvom došli smo do toga, da je to najuspješniji način ogradjivanja dapače i najjeftiniji, budući da takova ograda s malim popravkom i 5 do 10 godina traje a kod toga prištedjen je trošak krčenja sječine, što je svakako uvaženja vriedna okolnost. Ako računamo, da u svaki hvat proščene ograde s viticom ide 9 kolaca, koji po 3 novč. reprezentiraju vriednost od 27 novč., osim toga da radnja (popikivanje, zapletanje, potucanje) po hvatu najmanje 20 novč. stoji, to nam se ukazuje ogromna razlika u cieni naprama trnovoj gradji, koje jedan hvat zajedno s krčenjem jedva na 8 do 10 novčića dolazi, ne računajući probit, koja čišćenjem sječine nastaje. |