DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 46 <-- 46 --> PDF |
- 428 — E. Gospodarstvene jedinice ili uredjajni razredi. Šumarske površine sa jednom vrsti uzgoja, koje su se mogle prema prilikama spojiti pod jednu obhodnju, sačinjavaju gospodarstvenu jedinicu ili uredjajni razred. Ovakovih gospodarstvenih jedinica ima u obsegu imovne ove obćine 43. pak se u svakoj pojedinoj samostalno gospodari, postaviv obdeniti i specialni sječni red i gojitbenu i prorednu osnovu. Međje gospodarstvenih jedinica zaokružuju se pojedinimi šumskimi kompleksi, koji ju sačinjavaju, izuzev dva slučaja, gdje su se velike šumske površine morale razstaviti svaka u dvje gospodarstvene jedinice i to stranom radi veličine i razprostranjenosti, stranom pak, što su to razđielenje zahtievale mjestne okolnosti. Kod sastavljanja i spajanja šumskih kompleksa u jednu gospodarstvenu cjelinu pazilo se na situaciju sela, izvoz drva, udaljenost puteva, ter potrebu susjednog pučanstva, krajem strukovnih momenta, koji su spajanje uvjetovali. Često se je morala ova ili ona okolnost podčiniti važnijoj kao na pr. spojenje raznih vrsti drveća u jednu jedinicu, pretvorba iz nizke u visoku šumu i obratno i t. d. F. Razdieljenje u srezove. Velike i raztrešene površine jedne gospodarstvene jedinice niesu često dopustile, da se načine pojedini srezovi, pak odatle dolazi, da su ukupno 43 gosp. jedinice a 48 srezova, koji su prilagodjeni terainu, blizini sela, obsegu zapremajuće površine i t. d. V. Procjena prihoda. Po smislu § 4. naputka B. od g. 1881., upotrebljeni su za podlogu procjene i uredjenja šuma originalni segregacionalni šumski nacrti, koje je imovna obćina preuzela od bivše državne šumske uprave. Nu doskora se ukazala manjkavost i nespretnost razđieljenja u okružja i odsjeke prema današnjim zahtjevom i šumarskoj znanosti tako, da je prvobitni procjenitelj c kr. u. šumarnik Franjo Kadić preduzeo posve novo izlučivanje, preurediv postojeće već prosjeke a urisao i u naravi izveo nove, koje će služiti za puteve pučanstvu, za jednolično vođjenje sječina, za laglji nadzor, za slabljenje vjetra, za laglje tamanjenje zareznika, za postignuće pravilnih šumskih likova, za lov i t. d. Prema tomu je sađanji procjenitelj preduzeo izlučbu svih od vremena segregacije pa do danas sječnjom nastalih promjena tako, da je postavljenje gospodarstvenoga sustava preduzeto na sigurnoj i točnoj podlozi^ Okružja toga novoga razđieljenja označena su rimskimi a odsjeci arapskimi brojevi. Pošto su se ovi stari nacrti urisovanjem novih sječina, prosjeka, obračunavanjem površina, prenašaujem i odbadanjem prosjeka u naravi sa stolom i |