DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 47 <-- 47 --> PDF |
-m mnogogodišnjim rukovanjem iztrošili, moralo se preduzeti prerisavanje istih tako, da ta imovna obćina posjeduje nove na platno nategnute i za šumsku porabu upriličene nacrte. Procjena u segregacionalnom operatu nijese uzela u obzir prigodom novoga uredjenja šumskoga gospodarstva, već je takova na licu mjesta preduzeta po c. k. u. šumarniku Kadiću, a popunjena po sadanjem procjenitelju, izkolčujući pokusne plohe i pruge u malo ne svakom okružju i odsjeku, naročito kod mladih i srednjodobnih sastojina, dok je procjena sječivih i starih sastojina preduzeta „izbrajanjem, rušenjem i računanjem uzornih stabala". Pokusnimi plohami, koje su u naravi mjerene na najtočniji način, konstatovale su se za podlogu obračunavanja i ucjenjivanja vrsti drva i način, kako su pomiešane, drvna gromada glavne i nuzsastojine i obrast, a pomoću rušenja uzornih stabala, oblični brojevi debla i stabla, postotak gradje i goriva i starost. Izračunavajuć ovako sve potrebito za specialni sastavak, prispodabljala se pronadjena drvna gromada u toj starosti sa skrižaljkami od „Feistmantla" te ustanovio stojbinski podrazred, po kojem su se ocienile i ostale drvne gromade istog razreda. Na temelju ovoga vidi se, da je preduzeta procjena drvnih gromada iziskivala ogromnoga posla i truda, te da je na najtočniji način provedena i izračunana ne pustiv iz vida niti najmanju važnu i uplivajuću okolnost. Pošto bi potanko razjašnjenje i opisivanje procjene za pojedine slučajeve iziskivalo mnogo mjesta i vremena, a strogo na stvar ne spada, jer nas to uči šumarska znanost, to ovime prelazimo na posliednje poglavje. VI. Sastavljanje pojedinih gospodarstvenih osnova. A. Obći dio. Na temelju opisa i procjene sastojina sastavljena je za svaku gospodarstvenu jedinicu generalna specialna ogojna i proredna osnova ter zapisnik o omedjašenju. B. Generalna osnova. Proračunavanje etata za podlogu sastavka obćeuite ili generalne sječne osnove za cielu obhodnju obavilo se polag § 38. naputka B. po austrijskoj kameralnoj metodi, koja izražena u formuli glasi: (N.V.-W.V.) E = Z X f ^ gdje je Z = prirast u obhodnoj dobi, f = reducirana površina gosp. jedinice, N. V. = normalna zaliha t. j . ona, koju bi gospodarstvena jedinica imati morala, kad bi razmjer dobnih razreda i obrast normalan bio; W. V. = sadašnja faktična i pronadjena drvna gromada; n = broj godina, tečajem kojih se ima postojeći manjak zalihe drva popuniti ili možebitni višak zalihe potrošiti. U svih slučajevih, gdje je normalna zaliha veća od sadanje zalihe, postavljen je n = obhodnji, u protivnom slučaju pak višak je prema okolnostim, koje |