DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 47     <-- 47 -->        PDF

-m


mnogogodišnjim rukovanjem iztrošili, moralo se preduzeti prerisavanje istih
tako, da ta imovna obćina posjeduje nove na platno nategnute i za šumsku
porabu upriličene nacrte.


Procjena u segregacionalnom operatu nijese uzela u obzir prigodom novoga
uredjenja šumskoga gospodarstva, već je takova na licu mjesta preduzeta po


c. k. u. šumarniku Kadiću, a popunjena po sadanjem procjenitelju, izkolčujući
pokusne plohe i pruge u malo ne svakom okružju i odsjeku, naročito kod
mladih i srednjodobnih sastojina, dok je procjena sječivih i starih sastojina
preduzeta „izbrajanjem, rušenjem i računanjem uzornih stabala".
Pokusnimi plohami, koje su u naravi mjerene na najtočniji način, konstatovale
su se za podlogu obračunavanja i ucjenjivanja vrsti drva i način, kako
su pomiešane, drvna gromada glavne i nuzsastojine i obrast, a pomoću rušenja
uzornih stabala, oblični brojevi debla i stabla, postotak gradje i goriva i starost.


Izračunavajuć ovako sve potrebito za specialni sastavak, prispodabljala se
pronadjena drvna gromada u toj starosti sa skrižaljkami od „Feistmantla" te
ustanovio stojbinski podrazred, po kojem su se ocienile i ostale drvne gromade
istog razreda.


Na temelju ovoga vidi se, da je preduzeta procjena drvnih gromada
iziskivala ogromnoga posla i truda, te da je na najtočniji način provedena i
izračunana ne pustiv iz vida niti najmanju važnu i uplivajuću okolnost.


Pošto bi potanko razjašnjenje i opisivanje procjene za pojedine slučajeve
iziskivalo mnogo mjesta i vremena, a strogo na stvar ne spada, jer nas to uči
šumarska znanost, to ovime prelazimo na posliednje poglavje.


VI. Sastavljanje pojedinih gospodarstvenih osnova.
A. Obći dio.
Na temelju opisa i procjene sastojina sastavljena je za svaku gospodarstvenu
jedinicu generalna specialna ogojna i proredna osnova ter zapisnik o omedjašenju.


B. Generalna osnova.
Proračunavanje etata za podlogu sastavka obćeuite ili generalne sječne
osnove za cielu obhodnju obavilo se polag § 38. naputka B. po austrijskoj
kameralnoj metodi, koja izražena u formuli glasi:
(N.V.-W.V.)
E = Z X f ^


gdje je Z = prirast u obhodnoj dobi, f = reducirana površina gosp. jedinice,


N. V. = normalna zaliha t. j . ona, koju bi gospodarstvena jedinica imati morala,
kad bi razmjer dobnih razreda i obrast normalan bio; W. V. = sadašnja
faktična i pronadjena drvna gromada; n = broj godina, tečajem kojih se ima
postojeći manjak zalihe drva popuniti ili možebitni višak zalihe potrošiti.
U svih slučajevih, gdje je normalna zaliha veća od sadanje zalihe, postavljen
je n = obhodnji, u protivnom slučaju pak višak je prema okolnostim, koje