DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 49     <-- 49 -->        PDF

- 431 —
Eazlog je tomu, Što će se prema oplodnim godinam razmjerni broj sječina
u predzabranu stavljati, pak se ne može unapred znati, koliko sjećina dolazi u
plot, ter koliko površina naravnim naplodom svake godine kultivirano bude, a
iz ovoga kolika je potreba umjetnih kultura. Isto se tako ne zna unapried,
koliko će na svaku pojedinu godinu na starih zabranah biti popravaka plotova,
graba i t. d. a najposlije se ne može znati, koju će se uprav godinu umjetno
kultiviranje sadnjom žira pod motiku preduzeti, jer svake godine žir ne rodi.


S toga se gojitbena osnova sastavila komulativno za svaku gospodarstvenu
jedinicu na 10 godina, uzev u račun stare branjevine, popravke plotova, graba
i umjetno kultiviranje novih sada neobraštenih površina, koje u sjekove dolaze
kao i kopanje graba, pravljenje novih plotova, živica i t. d. oko novih sječina.


Od vajkada u obsegu ove imovne obćine postojeći način ogradjivanja i
ograbanja branjevina morao se i nadalje pridržati pored nerazmjera, u kom
stoji trošak ogradjivanja s dohodkom, jer je narod naučan bez brige blago u
šume utjerivati, pak si branjevine bez plota i grabe niti pomisliti ne može.


Kad se uzme u obzir, da se pored graba i plotova navale s blagom u
branjevinah dogadjaju, te godimice na hiljade prijava u tom pogledu stigne,
kako li bi istom branjevine izgledale bez ogradjivanja, ter što bi u potonjem
slučaju značilo računanje prirasta za cielu obhodnju?


U glavnom se imadu sve površine u načelu naravnim načinom naplodjivati,
u koju je svrhu zavedena iz dvie gosp. jedinice oplodna sječa. Nu jer su naši
sječivni hrastici, kako je to već na drugom mjestu spomenuto, slabo obrašteni,
ter se naravno samo radi težkog sjemena obrašteni dio površina naploditi može,
to se je moralo misliti i na umjetni naplod.


U brdovitih bukovih i grabovih ter mješovitih sastojinah na podnožju


gora saide se dvogodišnje i trogodišnje crnogorične biljke u redove, u koju


svrhu dva odnosno tri šumska vrta uzdržavati valja. Sadnje ove obavljaju


rano u proljeće, dok im još suhi vjetrovi i sunčani žar naškoditi ne može, naj


jednostavnijim načinom sa šiljci pod nazorom upravnog osoblja za to jur iz


vježbani radnici, koji taj posao bud uz gotov novac bud na račun šumskih


šteta obavljaju.


U dolinah i nizinah, gdje su pretežnije vrsti hrast, lužnjak, briest i grab,


kultiviraju se čistine i neobrašteni prostori sadnjom žira pod motiku, izuzev


močvarna mjesta i tresetišta, gdje se briestovo, jasenovo i johovo sjeme sije.


Što se tiče skupoće umjetnog načina naplodjivanja šuma, to se takova


ne može povoljnom smatrati, budući da je nadnica dosta velika, pak se radnik


izpod 60 do 70 novčića na dan bez hrane dobiti ne može.


Razlog tomu su doseljenici naročito u kotaru Garešničkom, od kojih se


i naš seljak naučio cieniti nadnicu, obradjujući svaki komadić svojih zemljišta.


Za podlogu obračunavanja uzeto je po dosadanjem izkustvu ovo mjerilo:


1. Jedan hvat običnog proščenog plota sa 9 kolaca i viticom radnja 25 nč.
kolje i prut po 3 nč. = 27 novč.
2. Za izbacivanje Im^ zemlje 12 novč.