DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 436 — 3. Živičenje i rieđka gradja po hvatu 8 novč. 4. Branje 1 hl. žira pri srednjem urodu 2 radnika 5. Sadnja 1 hl. žira „ , „ 4 „ Ostale su radnje oko sadnje crnogoričnih biljka itd. računane po različitih skrižaljkah iz prakse. Valja ovdje naročito jošte naglasiti, da je trošak proredjivanja mladih šuma vrlo važna kulturna grana, na koju se prigodom sastavljanja kulturnih osnova velika važnost polagala. Uvaži li se okolnost, da se sva budućnost stavlja u mlade sastojine, jer su stare jur na izmaku, dužnost je šumara posvetiti pažnju uzgoju, obliku, vrstnoći i kolikoći mladih područnih hrastika, koji nam najsjajniju budućnost proriču. Pažnja ta sastoji se ponajviše u valjanom proredjivanju, koje nam uz prije navedene svrhe podaje osim dobrog goriva još i svakovrstne sitne gradje, i time pokriva veliki dio potreba našega seljaka oko ogradjivanja vrtova, letve i prut, kolje za vinograd itd. Pa kad seljak sve to iz prorede dobiti može, nije onda prinužden praviti šumsku štetu. Ova toli važna operacija u mladih šumah, koje 30. godinu prekoračile nisu, ne može se povjeriti seljaku, već se u tu svrhu moraju doprinieti žrtve, pak taj posao s vještimi radnici pod velikim nadzorom uz plaću provesti. U tu svrhu preliminirane su u pojedinih gosp. jedinicah svote prema izkustvu, računajući popriečno od rali 1 for. 50 nvč. Uredjenje šuma prema ovomu, kako je u kratko opisano u gornjih VI. poglavjih, uz dodatak obćeg pregleda šumskoga posjeda, drvnih gromada i godišnjih prihoda, — po kom je potrajno šumarenje za imovnu obćinu Križevačku za sva vremena osigurano, temeljje budućem gospodarenju, pak se pored načela, koja nam šumarska znanost namiče, držimo rečenice: „čuvaj, njeguj i goji šumu, to najveće blago naroda i najvažniji uvjet obstanku njegovom." Pismo iz stubičl Sada mi je priobćiti sve odredbe, koje je izdala do sada kot. oblast u zaštitu kako privatnih tako i obćinskih šuma. 1. Sbog predjašnjeg grabežnog gospodarstva i radi „slobode" u šumu, — kad se komu svidjelo — po drva ići, seljaci su drva izradjena u obćinskih i u svojih šumah vozili iz kotara s izvoznicom obć. poglavarstva. Kako potonja ovakove izvoznice izdaju, poznato je svakomu! Za to je kot. oblast odredila, da mora svaki onaj, koji drvo na prodaju vozi, imati izvoznicu, izdaau po šum. izvjestitelju kot. oblasti. Obćinskom poglavarstvu zabranjeno je u obće izdavanje izvoznica. — Ova odredba izdana je na temelju § 17. šum. zak. i na temelju naredba visoke |