DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 437 — kr. zemaljske vlade te kr. županijske oblasti, pak je opaziti, da je mnogo dopriniela, da su šumske štete umanjene. Sam je postupak s izvoznicama sliedeći: Pošto većina seljaka iz sela, koja blizu „Gore" leže, drva iz svojih šumica na prodaju vozi; pošto se sada malo drva na prodaju vozi, jer je prestala trgovina s drvi iz obćin. šuma, to obć. lugar pregleda drva, vrhu vlastnosti izda svjedočbu, a na temelju te svjedočbe izda šumarija izvoznicu. Za veće količine drva obavlja to sam šumar. 2. Još je veće zlo po obćinske i ine privatne šume palenje uglja. Dok nije uprava šume uvedena, palio se ugalj po miloj volji, kako je tko htio, što je i uzrok, da su šume jako poharane. Kad su obć. šume prešle iz ruku (!) gospode odbornika u upravu šumarevu, to je odzvonilo i palenju uglja po obćinskih šumah. Da se preprieči kradja drva iz privatnih i obć. šuma, odredila je kotar, oblast, da se svaki onaj, koji želi ugalj paliti, mora prije prijaviti šumariji. — Nakon prijave izvidi obćinski lugar dotičnog sela, gdje je ugljenica osnovana; izvidi, od kuda su drva, pak nakon pismene svjedočbe lugara, dozvoli se palenje po šumariji. Ako je ugalj trgovini namienjen, izdade šumarija izvoznicu kao i na drva. Ova odredba dopriniela je mnogo, da se šume ne harače, a prepriečene su i šumske štete. Najviše je voženo drva i uglja iz obćine Bistra a manje iz obćine Dolj. Stubice. Iz sela: Sila, Kraljevrh, Strmec, Kapelšćak, Gornja Bistra, Oborovo, Jakovlje, Dolj. Bistra, Novaki, Poljanica, Bukovje, Jablanovec i Ivanec vožena su drva i ugalj u Zagreb i u druga mjesta. S punim pravom može se reći, da su seljaci iz ovih sela živjeli od šume. Svakim danom bili su oni u Zagrebu, i prodavali drva i ugalj na malo i veliko. Premda je šuma sbog ,grabežnog gospodarstva" nestalo, muzi se ne pomogoše, osta sirotinja, kao što je i bila, a pomogoše se krčmari, kojih ima na cesti, koja vodi u Zagreb, liep broj. Za to se krčmari sjećaju na „zlatna vremena", a muž na „bezbrižan život", kad je liepo živio, bez da je kopao i orao, a šuma rasla, „dok on spava." Za to i jesu puntanja, — ali uzalud. 3. Da su šume poharane, doprinielo je i palenje vapna (kreča). Za to je kotarska oblast palenje vapna (kreča) po šumah bez predhođne dozvole zabranila. 4. Kao što seljak po cieloj domovini iz drva potrebne si stvari pravi, tako se i naš Zagorac razumije u pintariju (bačvarstvo); nu s tom razlikom, da seljaci ovoga kotara svoje proizvode nose na prodaju. Po svim okolnim mjestima kao i u Zagrebu vidjeti je muža s bačvarskom robom na sajmu. |