DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 58     <-- 58 -->        PDF

— 440 —


riti troškove kotarske šumarije, a nemaš od kuda. Blagajne t. zv. imovnih
obćina prazne, u šumi ništa za prodaju, — e brate, onda je žalostno!


Zadnje sredstvo je namet! Kako je „mužu", pri duši, kad o nametu
čuje, zna svatko; a kako je našima istom, kojima je šumar i lugar,
trn u oku!


Na temelju § 19. normativne naredbe kr. zemaljske vlade o urbarnih
šumah od 4/III. 1871. br. 2144, izdala je kr. kotar, oblast odredbu 6. svibnja
1889. br. 2414. na sve područne obćine, da imaju svi suovlaštenici prema razmjeru
svoje pripadnosti doprinašati k trošku šumske uprave stanovitu svotu.
Tako doprinaša za plaću šumara, za lugare i ine nepredvidljive troškove kotar,
šumarije — upravna obćina


Dolnja Stubica 555 for. 30 novč.


Gornja Stubica 321 for. 84 „


Bistra 491 for. — ,


Marija Bistrica 190 for. — „


ukupno 1558 for. 14 novč.
Gornjom odredbom slavne kr. kot. oblasti osigurano je
šumarom i lugarom točno dobivanje plaće.


Ovdje mi je iztaknuti, da su u obćini Dolnja Stubica, Gornja Stubica i
Marija Bistrica uvrstili propisani im trošak šum. uprave u proračunu upravne
obćine, pak je tim redovita izplata osigurana. Jedino u obćini Bistra nije se
ovo provesti moglo, jer u toj obćini ima 4 urbarske imovne obćine, svaka sa
svojim odborom, pak se za to trošak šumarske uprave kod svake posebice po
obć. poglavarstvu pobire.


Da pak redovito plaće idu, dužnost je šumara kao referenta kot. oblasti,
da svakog „kvarta" urgira obć. poglavarstva, ako hoće svoju plaćicu dobiti!
Težko je, kad za svoju plaću njekoga tjerati moraš, ali uzdajmo se u
dalekn budućnost!!!


„Blago onoj upravi, gdje su šumske blagajne pune."


12. Kao što je u uvodu razprave spomenuto, stoji šuma Podgorje — Ivanec
pod sekvestrom počev od 1. lipnja 1889.
Za sekvestra imenovan je sam šumar uz godišnju nagradu od 120 for.;
za pazitelje šume postavljena su 3 lugara a 40 for. godišnje; dakle za lugare
treba godišnje 120 for. Ukupni je trošak uprave 240 for.


Pošto je i ovdje glavna zaprieka novac, to se i ovaj trošak morao razporezati
na seljake, jer u šumi od 3000 rali nemaš šta unovčiti!


S toga je kot. oblast provela razporez prema zemljarini, koju seljaci plaćaju,
jer još nije ustanovljena selištna pripadnost, budući da je segregacionalna
parnica u tečaju.


Prema odredbi kr. kot. oblasti plaćaju seljaci dobrovoljno, pak je tako
osigurana plaća segregacionalnog osoblja.


13. Jedna od žalostnih mana urb. imov. obćina jest zaostatak na državnom
porezu.