DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 70 <-- 70 --> PDF |
^ «ž — Evo i mene, da vam opišem stanje obćinskih šuma u ovom području, da vam opišem borbe, koje je morao šumar da svlada u prvom nastupu svojeg službovanja. Prvi mi je cilj, da vas upoznam sa šumami šumsko - upravnog kotara uljaničkoga. Iste su šume gorske, podgorske i lužke. Šume, koje se nalaze na gorama, većim su dielom plemićke; o njih tom zgodom ne ćemo govoriti, već jedino o obćinskih šumah. Šume ovoga kotara prostiru se u ravnini na 2393 jut. 1451 [J" a valovito po brežuljcih 2181 jut. lllSO " od jugo-iztoka prama sjevero-zapadu. Ove šume graniče s iztoka vlastelinstvom daruvarskim, sa zapada riekom Ilovom, s juga riekom Bielom. Prostor taj priliči kotlini, sličnoj ovalnom koritu nekadanjeg jezera. Nagib je ovoga polja sklon od sjevera praraa jugu. Srednja je visina nad morem 120 met. Ovo polje okružuju sa svih strana gore, koje će, budući da imadu samo prašuma, naravno šumara više zanimati od ravnica. Što se geognostičkog sastava ovdašnjih gora tiče, to je na pr. jugo-iztočno gorje trijaške formacije, akoprem se na glavici najvišeg brda „Petrov-vrh" nalazi i kamenje prvotne tvorbe kao granit i bliestnik u trijaškoj formaciji, verfenski i chloritni škriljevac, jursko vapno i t. d Podnožje ovih gora sačinjavaju naslage tercijarne. Tu je većinom laporni piesak, ruševine, ostanci krupnog vapna i ugljevja. Sama je ravnica deluvialnog poriekla, a jer tu manjka svako kamenje, to je površje djelomice potoci prosiecano i valovito, akoprem sa planina gledajući vodoravnoj ploštini naliči. Okolica ovoga kotara blagoslovljena je vo(jami i potoci; svi potoci spadaju u područje rieke Ilove, svi pak glavni pritoci, koje Ilova prima, dolaze sjugoiztočne strane. Ovi potoci mogli bi uspješno nakvasiti taj diluvium, nu žali bože čekaju uzalud uredjenje ili bar čišćenje svojih korita tako, da su većinom posve zaplavljeni i zamuljeni, natapajući ne samo oranice i livade prekomjerno, već i one šume u ravninah. Množina hrastovih visokih stabala po ravnici izdanci su panjeva (Stockausschlage), koji u podpunom zdravlju visoka starost postignu, nu ako im one tanke žilice (branđusi) pod vodom ostaju, to postaju već u dobi 80—100 g. nezdravi i u srcu crni. Podneblje prija osobito bjelogorici i to ponajbolje hrašću. Planinsko drveće zastupa ovdje bukva, koja tu izvrstno uspieva, osobito po sjevernih stranah i kosah, dok se u dolini ne odlikuje liepimi eksemplari. Prem je čitav predjel prama jugu naklonjen, to su ipak vladajući vjetrovi sjever i sjevero - zapadnjak, koji u jesensko i proljetno doba obaraju debla, te prave velike štete. |