DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 76 <-- 76 --> PDF |
^ 458 — struke za ovih pet obćina, diže kazneni i odštetni postupak proti šumskim štetočincem i vodi nadzor nad lovom. Uzprkos svim pisarijam, koje su se minule godine obavljale, upotrebljeno je u godini 1889. na vanjska putovanja 269 dana. — U tih putovanjih upoznavao je šumar šume, izpitivao plodno stanje šuma i proizvodnu im snagu, za tim upoznavao mjestne odnošaje, doznačivao drva, nadzirao lugarsko osoblje i izvoz drva, pak se strogo osvrtao na pastire i motrio na6in gospodarenja privatnika sa njihovimi šumami. Pošto je izcrpljeno ovo moje pismo, to zaključujem isto tom primjetbom, da ne ću dogodice imati prilike toliko se potužiti, da ću nekim ponosom stupiti pred vas, kad budem i ja mogao reći: evo braćo stigao sam vas i ja. U to ime Bog pomogao! Fr. St. Racionalno šumarenje brodske imovne obćine. Piše Ivan Stojanović, šumarski pristav. Racionalno je šumarenje ideal svake dobre uprave. Ono je istom onda intenzivno, ako se dobro upotrebe svi faktori, koji na kulturu šuma uplivaju, koji stvaraju odlične mlade šume uz razmjerno maleni trošak. Što su dakle manje glavnice uložene u odgoj šume, pak što se od njih opravdano većim kamatama nadamo, to je racionalno šumarenje intenzivnije. Granice, u kojim se ono kretati hoće, široke su, pak ih istom inteligencija šumskog upravitelja i njegova svestrana strukovna naobrazba opređieljuje. Za to se pravo ni zakonom ne dade propisati jedinstvenost kod svih šumarskih uprava u provadjanju stanovitih načela. Zakon je samo vierno ogledalo, u kojem se ogleda dobro pogodjena slika tvojega rada. Šumarstvo u Hrvatskoj nije uredjeno, no odasvud se opaža nastojanje, da se načela racionalnoga šumarenja što bolje udomaće. Nije ni čudo, što su imovne obćine, kao veliki kapitalisti, prvi na tom putu. Kako gdje, no većinom sve su u tom složne, da racionalnim gospodarenjem svojega impozantnoga dobra djeluju pozitivno na veliku sreću, na moralnu i na materijalnu probit svojih ovlaštenika. Institucija imovnih obćina prava je sreća po krajišnika, a kasnije i po cielu zemlju. Šume imovnih obćina velik su kapital narodnji. Koristi su neizmjerne. Šuma se unovčuje. Kapital šume ostaje na istoj površini, no uz dobro gospodarstvo šuma se uredjuje, sve ljepšom biva, a drvo je kao glavnica skupocjenije. Umnim gospodarenjem i računajući neprestance sa prirodnim zakonima pospješuješ prirast. Šuma kao glavnica, koju nam je priroda, ali ne ljudi, kroz vjekove uštedila, umnaža se kvantitativno i kvalitativno. Drvo se prodaje, a novčana glavnica u tili čas naraste. Poduzetnik ili trgovac, kupivši šumu, daje najprije velikomu broju radnika svagdanju zaslugu. On podupire uzdržavanje a upliva na razgranjenje i stvaranje novih komunikacija. Poduzeće vraća poduzetniku |