DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 76     <-- 76 -->        PDF

^ 458 —


struke za ovih pet obćina, diže kazneni i odštetni postupak proti šumskim
štetočincem i vodi nadzor nad lovom.


Uzprkos svim pisarijam, koje su se minule godine obavljale, upotrebljeno
je u godini 1889. na vanjska putovanja 269 dana. — U tih putovanjih upoznavao
je šumar šume, izpitivao plodno stanje šuma i proizvodnu im snagu, za tim
upoznavao mjestne odnošaje, doznačivao drva, nadzirao lugarsko osoblje i izvoz
drva, pak se strogo osvrtao na pastire i motrio na6in gospodarenja privatnika
sa njihovimi šumami.


Pošto je izcrpljeno ovo moje pismo, to zaključujem isto tom primjetbom,
da ne ću dogodice imati prilike toliko se potužiti, da ću nekim ponosom stupiti
pred vas, kad budem i ja mogao reći: evo braćo stigao sam vas i ja. U to ime
Bog pomogao! Fr. St.


Racionalno šumarenje brodske imovne obćine.


Piše Ivan Stojanović, šumarski pristav.


Racionalno je šumarenje ideal svake dobre uprave. Ono je istom onda
intenzivno, ako se dobro upotrebe svi faktori, koji na kulturu šuma uplivaju,
koji stvaraju odlične mlade šume uz razmjerno maleni trošak. Što su dakle
manje glavnice uložene u odgoj šume, pak što se od njih opravdano većim
kamatama nadamo, to je racionalno šumarenje intenzivnije. Granice, u kojim
se ono kretati hoće, široke su, pak ih istom inteligencija šumskog upravitelja i
njegova svestrana strukovna naobrazba opređieljuje. Za to se pravo ni zakonom
ne dade propisati jedinstvenost kod svih šumarskih uprava u provadjanju stanovitih
načela. Zakon je samo vierno ogledalo, u kojem se ogleda dobro pogodjena
slika tvojega rada.


Šumarstvo u Hrvatskoj nije uredjeno, no odasvud se opaža nastojanje, da
se načela racionalnoga šumarenja što bolje udomaće. Nije ni čudo, što su
imovne obćine, kao veliki kapitalisti, prvi na tom putu. Kako gdje, no većinom
sve su u tom složne, da racionalnim gospodarenjem svojega impozantnoga dobra
djeluju pozitivno na veliku sreću, na moralnu i na materijalnu probit svojih
ovlaštenika.


Institucija imovnih obćina prava je sreća po krajišnika, a kasnije i po
cielu zemlju. Šume imovnih obćina velik su kapital narodnji. Koristi su neizmjerne.
Šuma se unovčuje. Kapital šume ostaje na istoj površini, no uz dobro
gospodarstvo šuma se uredjuje, sve ljepšom biva, a drvo je kao glavnica skupocjenije.
Umnim gospodarenjem i računajući neprestance sa prirodnim zakonima
pospješuješ prirast. Šuma kao glavnica, koju nam je priroda, ali ne ljudi,
kroz vjekove uštedila, umnaža se kvantitativno i kvalitativno. Drvo se prodaje,
a novčana glavnica u tili čas naraste. Poduzetnik ili trgovac, kupivši šumu, daje
najprije velikomu broju radnika svagdanju zaslugu. On podupire uzdržavanje a
upliva na razgranjenje i stvaranje novih komunikacija. Poduzeće vraća poduzetniku