DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 77 <-- 77 --> PDF |
— 459 uloženu glavnicu i kamate. S većom glavnicom eto ga ved kod većeg posla. Imovna obćina pak, kao vlastnik glavnice, koju ie producentu ustupila ili ju zamienila s novčanom glavnicom, gradi ceste, diže škole i crkve, kanalizira močvarne i neplodne predjele, gradi nasipe, podupire kulturna poduzeća, riečju, imovna obćina stvara iz novčane glavnice nove narodnje glavnice, koje će kao investicije narodu prokrčiti put do izvora novih gospodarstvenih dobara, a uSteđjeni dio tih dobara pridružit će se opet glavnici, da tako trajno i vidljivo podigne blagostanje i sreću naroda. Dok je krajišnik pram iztoku stražio, razvijali su se, podpuni mir uživajući, drugi narodi. Mi smo zaostali. Malena Belgija nema odveć kapitalista. Najveći je kapital sloga i udrugarstvo a tim silama, koje narod visoko kulturno dižu, deviza je: investicija, produkcija i cirkulacija. Mi toga žalibože nemamo. Pa kad dakle od nikuda ništa ne očekujemo, upnimo se sami vječnim i netrajnim nastojanjem, da si načinimo što veće kapitale, koje ćemo u sgodan čas dobro i valjano investirati. Izvrstno bi bilo kad bi kod nas bila svrha intenzivnoga racionalnoga šumarenja ta, da sa malenimi sredstvi velike glavnice stvaramo, * Poslije države u Hrvatskoj najbogatiji je šumski kapitalista brodska imovna obćina. Kako se intenzivno gospodari u toj imovnoj obćini, zadaća je naša, da po slabim našim silama u nekoliko članaka cienjenim čitateljima priobćimo. Mi ćemo fitrađivo, koie smo u praksi pokupili, razdieliti u cjeline po slobodnom našem shvaćanju. Ne ćemo se držati stalne razdiobe, niti ćemo se osvraćati na kojekakve obzire, već ćemo ideje, na kojima se racionalno šumarenje temelji u brodskoj imovnoj obćini. analizirati redom onako, kako kad disponirani budemo, a sada ćemo odmah preći na stvar i razpravljati o načelu: „da se pravoužitnici na polazak šume što više ograniče". Kad se upitamo: kako ćemo pravoužitnike na polazak šume što više ograničiti? i prije nego to pitanje riešimo, morat ćemo se savjestno sjetiti pravoužitničkih potreba, koje se iz šuma podmiruju. One su najvažnije i na samo šumsko gospodarstvo odlučno uplivajuće potrebe, koje se tiču glavnog šumskog užitka: gradjevnog drva i drva za ogrjev. No, kako se pravoužitničke potrebe s gorivom podmiruju, mislimo, da je dovoljno poznato iz naših „pisama iz Slavonije", pak je stoga o tom na ovom mjestu posve suvišno sada razpravljati, već ćemo samo mimogred uvjeriti, da se novčana glavnica brodske imovne obćine za 300.000—350.000 for. na godinu povećava sbog toga, što se stojeće hrašće pravoužitnikom za gorivo ne doznačuje. Imajući dakle na umu postavljeno pitanje, dužnost nam ga je riešiti u toliko, u koliko se ono tiče ograničenja pravoužitnika na polazak šume glede građjevnoga drveta. Na 4127 cielih selišta, toliko ih uprav ukupno imade u brodskoj imovnoj obćini, izračunana je i ustanovljena pravoužitnička godišnja kompetencija na gradji sa 10.131´24 m´. Nas je izkustvo naučilo, da se na velikih prodajah lm ´ |