DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 78 <-- 78 --> PDF |
— 4fiO — gradje poprečno po 14 for prodaje. Onih dakle 10.131-24 m^ što se pravoužitnikom svake godine za gradju doznačuje, vriedi 141.837 for. 36 nvč. Političkim, mjestnim, crkvenim i školskim obćinam, koje u ovom računu ue fungiraju, izda se godimice oko 2000 m« gradje po 14 for., što vriedi 28 000 for. Dakle, sva ona građja, što se ovlaštenikom svake godine na račun njihove kompetencije izdade, vriedna je 169.837 for. 36 nvč. Kad bi se za naše pravoužitnike dobavila mekana gradja, koja se u Vinkovcih i u Brodu najskuplje po 1 m" u izradjenom stanju sitnih dimenzija 12 for. plaća, a krupnih; 24 for., onda bi imovna obćina svake godine liepu svoticu novaca prištediia! Kompetencija pravoužitničke gradje izračunana je u oblom stanju, dok je ciena mekane gradje ovdje iztaknuta po 1 m" u izradjenom stanju. Prispodobiv jednu vrst gradje s drugom vrsti, dobit ćemo cienu mekanoj gradji (kod lOO^/o z.) prema oblom stanju hrastovine 1 m´ po 9 for. Na svakom dakle kubičnom metru, kad bi mekanu gradju imovna obćina kupovala, a hrastovu prodavala, dobila bi čistih 5 for., što iznaša za 12.131-24 m^ dobranu svotu od 60.556 fr. 20 nč. Ciena od 1 for. 90 nč., koju pravoužitnici za 1 m^ hrastove gradje plaćaju, nije od te svote odbijena, jer se predpostavlja, da bi oni i za mekanu gradju tu istu pristojbu plaćati bili obvezani. Ovaj račun nije prividan, on ovako stoji i on zaslužuje uvaženja. No jedna je činjenica, koja bi uphvati mogla na temelj njegov, činjenica ta, da bi ciena mekanom drvetu porasti mogla, dok je ciena slavonskoj hrastoviui već pala sbog konkurencije bosanskih dužica, koje producira kuća „Morpurgo", počev od sada kroz deset godina unaprieđ. Sbog toga, jer se nešto više traži mekano drvo, narast će mu doduše ciena, no neznatno. Ako bude veća tražnja, ne bude ni ponuda zaostala, a onda imade izgleda, da će se vidjene šume goruje Krajine bez zapreke unovčiti, za koje danas drvotržci slabo mare sbog transportnih potežkoća. Drvotržci će moći na trgu svoju robu skuplje držati, pak će moći za izvoz tih šuma i više žrtvovati. A za što je ciena hrastovini pala? Niesu baš sasvim opravdane one silne tužbe, koje smo zadnjih dana u raznih dnevnicih čitali. Ciena našoj hrastovini morala je uprav tako pasti, ko što će do koji dan i porasti, jedno sbog sadanje konkurencije trgovačke kuće „Morpurgo", a drugo sbog stagnacije prometa dužica u obće. Kad se sjetimo, koliko je dužica prošlih godina na tržišta svjetska dovezeno, kad se sjetimo loših vinskih berba u obće, nije ni moglo u trgovačkom šumarskom svietu bez stagnacije prodje hrastovih dužica proći. Ali to nije kriza, niti ćemo ju doživjeti. Kuća Morpurgo, zakupiv šume u bosanskoj zemlji, nije dobro računala. Klimavu podlogu svojega računa uvidjela je ona odmah, čim je prva sjekira udarila o ponosni bosanski hrast. Komunikacija nema! Naravno je, da je sbog toga kuća Morpurgo u Bosnoj prve i samo one šume sjekla, koje je lako izvesti mogla. Lako i uz jeftinu cienu! Ona je na svjetskih tržištih toliki bezbroj dužica skoro preko noći izložila, da su se drvo |