DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 80 <-- 80 --> PDF |
— 462 — građja. To je imalo samo još zastupstvo usvojiti. No kako zastupničke stolice posjedoše bogati ljudi, ljudi, kojim je više slalo do osobne koristi, nego li do koristi siromašnih ovlaštenika, koje zastupaju, pao je predlog gospodarstvenog ureda. Ali jmade izgleda, da će drugi puta uz zgodniju preporuku proći, a ako i onda propadne, trebalo bi nastojati, da ta stvar ne zaspe, već da se naredbenim putem uvede. — Ovim za sada prekidamo razpravicu ovu do druge zgode. Francuzke šumarske škole. Francuzka se ne može ponositi starinom svojih šumarskih škola, jer nije tomu davno, što je bolju pažnju posvetila šumama i njihovoj uredbi. Pogledom na ustroj razlikuju se škole njihove u mnogom od njemačkih i austrijskih, čemu su uzrokom i različiti odnošaji. Da reknem okrugli broj, Francuzka ima 9 milijuna jutara šume, a od toga pripada državi tek ´/s; ostale ^ja su posjedi pojedinaca ili departemena. Ali kako se upravljalo dosada tim šumama? Dvie trećine bijahu pod upravom ljudi, koji si tobože stekoše neku praksu, baveći se duže vremena oko šume, pače takovih, koji za to ni za groš sposobnosti niesu imali. A tako dodjoše i državne šume pod upravu ljudi, koji su nekada kod države služili, ili koji su bili u šumarskoj pisarni, pak i invalide upotrebiše za taj posao. Da su invalidi igrali veliku ulogu u prošlim vremenima, to stoji, i to ne samo u Francuzkoj, nego i kod nas, gdje je g. stražmeštar bio drugi bog. Tako su izgledali šumarski častnici, a kakovi su morali tek lugari biti! Napokon g. 1824. utemelji grof Bonthillier šumarsko učilište u Nancy-u. K tomu ustrojiše kasnije i niže šumarske škole, tako, da su u Francuzkoj dosada 3 šumarska zavoda, i to: Viši šumarski zavod za naobrazbu viših šumarskih častnika u Nancy-u, utemeljen 24. kolovoza 1824.; srednja šumarska škola za srednju naobrazbu u Loiretu, ustrojena 1882. iz prijašnjih triju (utemeljene 1863.); napokon škola za lugare u istom mjestu utemeljena g 1873. I. Više šumarsko učilište. Onaj, koji se dade na šumarstvo i hoće da svrši više učilište, mora da svrši dvogodišnji tečaj parižke gospodarske škole, koja samo gimnazijalne ili realne abituriente prima. Na temelju svjedočbe, ako je dotićnik dobro svršio tu školu, bude pripušten k prijamnom izpitu. Od onih, koji najbolje položiše taj izpit, bude samo dvanaest primljeno u zavod. Nauk traje 2 godine, a poslije toga mora da dodje na godinu dana u praksu kojem šumarskom nadzorničtvu, da može postići čast garde general-a, t. j . šumara. Od g. 1825. do 1837. bijahu slušatelji sasma slobodni, nu jer se ta sloboda pokazala štetnom, utemeljiše pravi zavod poput konvikta ili bolje: kasarne. God. 1872. izidje novi vojnički zakon, po kojem bijahu slušatelji smatrani kao vojnici, dok god su u zavodu. Naravno, da im se i zakoni tim pooštriše, pak od te godine moraju da uČe i vojničke znanosti, da ih kasnije, kad svrše, može država uvrstiti kao častnike u šumarsku lovačku regimentu ili u koji^drugi odjel. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 81 <-- 81 --> PDF |
- 463 -~ Predavanje tt cj I |s M ^ Gojitba šuma . . 1 37 l´A 555 I Uporaba šuma 1 23 345 Šumarsko go ´ Uredjenje šuma 2 83 1245 spodarstvo Proračunavanje vrieđnosti šuma.. 2 83 I Razvitak gojitbe šuma 2 83 I Bilinstvo.... 1 80 1200 28 JKudstvo ... , 1 42-0 Naravoslovje I Geologija .. . 2 69 1030 [ Zivotinjstvo . 2 69 1030 I.-IV. dio. 1 50 76-5 Pravo V.—X. dio., 2 50 75-0 [ Geodazija 1 43 64-5 50 1 43 64-5 50 Uporabna m a-´ ^´"^^J^nJ« P"*°^* tematika I>.T i i j.-» i 2 44 66-0 50 ´Nauka o praktičnim strojevima.. I Graditeljstvo 2 44 66-0 50 Gospodarstvo 2 30 45-0 Narodno gospodarstvo i šumarska statistika 2 22 33 0 Klimatologija i obća kemija 1 28 42-0 1 52 52-0 52 Vojničke znanosti 2 52 52 0 52 U početku, dok se još snovalo, kako da se zavod učvrsti, imadjahu vrlo malo predmeta. God. 1824. pređavaše se: naravoslovje, matematika i šumarskogospodarski predmeti. 1827. dodaše šumarsko pravo, a 1838. mjerstveno risanje i gospodarstvo. I tako mienjahu učevnu osnovu sve do najnovijeg vremena. Prošle godine škartiraše njemački jezik. Nauk traje od 15. oktobra do 1. juna, t. j . 7´/2 mjeseci. Naukovna osnova od prošle godine bijaše po sliedećoj skrižaljci. Zviezdicom označeni satovi niesu stalni, jer za nezgodna vremena obdržavaju se ^vježbe u zavodu, ma iz kojega god predmeta. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 82 <-- 82 --> PDF |
— 464 — Kako vidimo, tu se ne predaje ni matematika, nifizika, ni opisno mjerstvo, ni risanje, jer to moraju slušatelju sa sobom donieti sa srednjih učilišta. U uporabi šuma sadržaje se i tehnologija i procjenba šuma. Na klimatologiju polažu veliku važnost. IJredjenje šuma nije im prenatrpano matematikom; glavnu pažnju posvećuju francuzkim načinima uredjenja šuma. Što se praktičnih izleta tiče, to se može ta škola takmiti sa ma kojom. Ne sastoji praktikum samo u ogledavanju, a često i u zabavi protivnog smjera: tu se riešavaju pitanja ustmeno i pismeno, a nejasne stvari tumače se na temelju živo´g primjera. Istina je, da to može biti samo u takovu zavodu, košto je Nancjjski, gdje su profesori uvjereni, da je slušatelj predmet dobro prošao i da ga zna na temelju dnevne razdiobe sati, košto ćemo niže vidjeti. Pa i to se ima uvažiti, da se primaju izabrani, košto smo gore vidjeli, samo po 12, dakle ne dolaze u zavod kojekakvi, kojim se hoće slobode mladosti uživati. Eto kako je razdieljen dan Nancjjskim pitomcima. Primjer je iz mjeseca svibnja prošle godine. Pitoraac ustaje u 6 u jutro, od 6V2—T´/a uči i zajutarkuje, do 8 se odmara; od 8—9´/a gojitba šume (dotično koji drugi predmet), 9V2 do 10 uči predavani predmet pod pazkom, od 11—1272 objeduje, od ]2´/2do l´/a vojničke vježbe, od l´/a—2 odmor, od 2—3´/a pravo, od 3´/a—^t´/a učenje, od 4´/2—6 učenje ili risanje, i na večer od 8—10 opet uči. Kako se vidi, to ide baš vojnički. I tako odgojeni činovnici ne će doista dolaziti u ured ul i sati. Privikao na rad, nastavit će svoj red, a domovina će imat u svako doba vrstnu silu. I zavodske su zbirke vrieđne. Tako ima zbirka ruda 1200 komada, a 2000 kamenja. Znatna je i zbirka riba drveća sa svih strana svieta. Knjižnica ima preko 6128 svezaka. II. Srednja šumarska škola. Druga je šumarska škola za srednju naobrazbu šumara. Kako već spomenusmo, utemeljena je 186S., a svrha joj bijaše, da od izabranih lugara i nadlugara osposobi niže šumarske činovnike, gardes generaux adjoints. Od g. 1863. bijahu 3 takove škole: Villers-Cotterets, Grenoble, te Toulous. Nu g. 1882. ukinuše sve tri, a mjesto njih bude utemeljena jedna u Loiret-u. Tim nadodje i nova organizacija: prijamni izpit i primanje na temelju natječaja. Svrha joj je, da iz šumarskih pođčastnika načini šumarske častnike. Primaju se u zavod samo oni, koji su bar 2 godine u praksi bili, a nemaju više od 35 godina. Obično primaju svake godine 6—7 novaka, a dok su u zavodu, imaju naslov i plaću nadlugara, ko da bi u službi bili. Pripravljaju se kroz dvie godine ne samo u strogo strukovnima predmetima, nego i u takovima, koji su potrebni, da mogu stupiti u buduću čast kao naobraženiji ljudi. Slušaju: pravo, poviest književnosti šumarske i zemljopis Francuzke. Neoženjeni stanuju po dva, po tri u jednoj sobi u zavodu, oženjeni pak u jednom četvrt sata odaljenom Nogens sur-Vernisson. Prvi su dužni sami strogi red držati, uniformu nositi i polaziti predavanje. Koncem svake godine obdržavaju se izpiti pod predsjedanjem ministerijalnog povjerenika, i na temelju izpita odredjuje se lokacija. Prvi po lokaciji imadu pravo na izpražnjena mjesta. Kako |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 83 <-- 83 --> PDF |
— ´465 — se vidi, tu nema nesretne protekcije. Koji ne može da napravi izpita, taj se može povratiti na prijašnje mjesto. III. Niža šumarska ili Ingarska škola. Lugarska škola utemeljena je god. 1873., a god. 1888. dobi novo ustrojstvo. Ne će bit s gorega, da i o njoj što rećemo, kad se i kod nas nastoji o tom, da se utemelji. Svrha je toj školi osposobiti ljude za lugare ne samo državne, nego i privatne. Koji kani stupiti u zavod, mora da položi prijamni izpit o sposobnosti, da će moći propisane predmete valjano slušati, pak jer se samo stanovit broj prima, ide to putem molbenice i sposobnosti dotičnika. Primljeni je dužan položiti svake godine za obskrbu 600 franaka t. j . 243 for. (austrijska vriednost u zlatnoj valuti), osim toga za uniformu i ako kvar učini 45 forinti. U ostalom svaki šumarski sin, a i drugi dobije lako podporu bud državnu, bud koju drugu, pak je tako dotićnik sa svim obskrbljen ; uz hranu, odjelo, svjetlo ima liećnika i liekove. Nauk traje 2 godine, a sastoji iz teorije i prakse. Teorija obuzima sliedeće predmete: 1. Obće poljodjelstvo, 2. počela gojitbe šume, 3. počela šumarskog prava, 4. počela šumarskog bilinstva, 5. gojitba vinograda i voćnjaka, 6. zemljopis i povjest, 7. računstvo i mjerstvo, 8, risarije, 9. francuzki jezik, 10. klimatologija i poljodjelska kemija, U. gospodarsko knjigovodstvo, te 12. vojničke vježbe. Praktikum sastoji u obradjivanju zavodskog vrta, u risanju planova i u vježbah u obližnjoj šumi Tko položi izpite, dobiva od ministarstva svjedočbu, pak ako je navršio 25 godina i zadovoljio vojničkoj dužnosti, dobiva mjesto lugara 2. razreda. Svi stanuju u zavodu, a dužnost je svakog pojedinca red držati. Kako se vidi, Franzuzka je u kratko vrieoae liepo napredovala na tom polju i sigurno se ne može nijedna država ponositi tako sviestnim i točnim šumarskim osobljem, gdje svaki znade, što mu je dužnost, i da nije za „paradu". Nu nadajmo se, da ni naši uzdisaji ne će ostati na vrbi svirala. Pa kakva je bila prije križevačka škola? Kad se g. 1876. radilo o preustrojstvu križevačke škole i na šumarskoj sKupštini 26. ožujka povela o tom rieč, požališe nas prekodravski susjedi, da uzalud trošimo na to, jer da iž Križevaca nit je bilo, nit će bit dobrih šumara Nu budućnost je dokazala, da nam Križevci mogu dati dobrih šumara. Ovisi to jedino o čvrstoj volji slušatelja. Lako je Francuzkoj koracati orijaškimi koracima, nu težko je kod nas, jer smo mi malen narod, gdje se o grošiću radi, tu dakle valja: zrno do zrna. Velika je i važna razlika medju fi´ancuzkim šumarskim višim učilištem i ostalimi, uzmimo brdskim i šćavničkim. Što je u Ugarskoj uzrokom, da tolike mlade, često i vrstne sile ostanu poslije petnaest-godišnjeg deranja klupa — bez iČesa? Da ih hiljadu dodje na akademiju, svi bi bili dragovoljno upisani bez pomisli, što će biti iz te niasse, kad svrši. Kažu, neka bude sloboda. Sloboda može biti na pr. kod medicinske znanosti, gdje niesam prinužden tražiti stalno mjesto, ili kod znanosti, koje čovjek iz passije hoće da sluša. Nu ne mislim, 30 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 84 <-- 84 --> PDF |
da i šumarstvo spada medju koju od tih vrsti. Francuzka je dobro znala uvažiti tu okolnost pak prima samo 12 na godinii. Podjimo dalje. Da ne bi došle na zavod sile slabe, da dodju duševno jake sile, zrelija mladost, odredila je dvogodišnji gospodarski tečaj kao pripravu, a iza toga strogi prijamni izpit. Mnogo se kod nas zamiera Križevcima, što premlade sile prima. Sile 16-godišnjeg mladića slabe su, a da bi se mogao ozbiljno dati na šumarsku struku, koja nije igračka, već znanost, koja zahtieva i kako razvijene duševne i tjelesne sposobnosti. U Francuzkoj dodje dotičnik, kad svrši nauke, u praksu na godinu dana, a poslije te prakse postaje šumarom (garde general). I tako mu je nagradjen toliko godišnji učenički trud i potrošena glavnica, da se može mirno dati na daljnji rad, da ne mora reći: sad sam tek — ništa. Da je uz takovu naukovnu osnovu dosta jednogodišnja praksa, mislim, da će svatko od štovanih čitatelja lako prosuditi. Ma koncu još nešto o francuzkom šumarskom osoblju. G. 1878. predje šumarstvo od ministarstva financija pod ministarstvo za´ poljodjelstvo. Ta promjena donese sobom i promjene u samom šumarstvu. Iste godine 11. svibnja izdana je naredba, po kojoj uprava šumarstva imade da ovako stoji: Ima četiri glavna odjela, kojim na čelu svakom stoji po jedan conservateur (nadšumarnik). Svaki glavni odjel ima opet dva odjela, kojimi upravljaju po jedan inspecteur (šumarnik). Kod centralne uprave ima dakle 28 osoba. Kod te uprave može biti nadšumarnikom samo onaj, koji je bar 2 godine služio vani kao šumarnik. Nabasah na statističke podatke iz g. 1879., pak jer po svoj prilici ne će bit dosada znatnijih promjena, priobćujem ih. G. 1879. imala je država 967.120 hkt. šume, na razna okružja odpadalo je 2,058.729, a 32.059 hkt. bijaše vlastničtvom raznih zavoda. Ukupno šumarsko osoblje čitave Francuzke´sastojaše od 40 nadšumarnika, 150 šumarnika, 267 podšumarnika, 241 šumara i 62 šumarska pomoćnika (vježbenika). V. F. II1ZST.A.K:. Družtvene viesti. Sjednice upravnog odbora, obđržavane su dne 26. srpnja i 2. kolovoza t. g. Osim priobdenja raznih na đružtvo prispjelih dopisa, bude u tih sjednicah riešenazamolnica vlastelinskog šumarnika g. M. Radoševida od 15. srpnja t. g., kojom je isti zamolio intervenciju odbora u pogledu dobave za iztraživanja tehničkih svojstva hrastovine, kod uporabe u bačvarstvu potrebnog mu materijala. Zatim uzeo je odbor u pretres ođpisom kr. zemalj. vlade od 26. svibnja t. g. br. 43 888. dostavljeni mu nacrt nove naredbe za obdržanje lugarskih državnih izpita; stvori poznati zaključak u pogledu načina sudjelovanja šumarskog družtva na jubilarnoj izložbi od g. 1891. u Zagrebu, |