DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 83 <-- 83 --> PDF |
— ´465 — se vidi, tu nema nesretne protekcije. Koji ne može da napravi izpita, taj se može povratiti na prijašnje mjesto. III. Niža šumarska ili Ingarska škola. Lugarska škola utemeljena je god. 1873., a god. 1888. dobi novo ustrojstvo. Ne će bit s gorega, da i o njoj što rećemo, kad se i kod nas nastoji o tom, da se utemelji. Svrha je toj školi osposobiti ljude za lugare ne samo državne, nego i privatne. Koji kani stupiti u zavod, mora da položi prijamni izpit o sposobnosti, da će moći propisane predmete valjano slušati, pak jer se samo stanovit broj prima, ide to putem molbenice i sposobnosti dotičnika. Primljeni je dužan položiti svake godine za obskrbu 600 franaka t. j . 243 for. (austrijska vriednost u zlatnoj valuti), osim toga za uniformu i ako kvar učini 45 forinti. U ostalom svaki šumarski sin, a i drugi dobije lako podporu bud državnu, bud koju drugu, pak je tako dotićnik sa svim obskrbljen ; uz hranu, odjelo, svjetlo ima liećnika i liekove. Nauk traje 2 godine, a sastoji iz teorije i prakse. Teorija obuzima sliedeće predmete: 1. Obće poljodjelstvo, 2. počela gojitbe šume, 3. počela šumarskog prava, 4. počela šumarskog bilinstva, 5. gojitba vinograda i voćnjaka, 6. zemljopis i povjest, 7. računstvo i mjerstvo, 8, risarije, 9. francuzki jezik, 10. klimatologija i poljodjelska kemija, U. gospodarsko knjigovodstvo, te 12. vojničke vježbe. Praktikum sastoji u obradjivanju zavodskog vrta, u risanju planova i u vježbah u obližnjoj šumi Tko položi izpite, dobiva od ministarstva svjedočbu, pak ako je navršio 25 godina i zadovoljio vojničkoj dužnosti, dobiva mjesto lugara 2. razreda. Svi stanuju u zavodu, a dužnost je svakog pojedinca red držati. Kako se vidi, Franzuzka je u kratko vrieoae liepo napredovala na tom polju i sigurno se ne može nijedna država ponositi tako sviestnim i točnim šumarskim osobljem, gdje svaki znade, što mu je dužnost, i da nije za „paradu". Nu nadajmo se, da ni naši uzdisaji ne će ostati na vrbi svirala. Pa kakva je bila prije križevačka škola? Kad se g. 1876. radilo o preustrojstvu križevačke škole i na šumarskoj sKupštini 26. ožujka povela o tom rieč, požališe nas prekodravski susjedi, da uzalud trošimo na to, jer da iž Križevaca nit je bilo, nit će bit dobrih šumara Nu budućnost je dokazala, da nam Križevci mogu dati dobrih šumara. Ovisi to jedino o čvrstoj volji slušatelja. Lako je Francuzkoj koracati orijaškimi koracima, nu težko je kod nas, jer smo mi malen narod, gdje se o grošiću radi, tu dakle valja: zrno do zrna. Velika je i važna razlika medju fi´ancuzkim šumarskim višim učilištem i ostalimi, uzmimo brdskim i šćavničkim. Što je u Ugarskoj uzrokom, da tolike mlade, često i vrstne sile ostanu poslije petnaest-godišnjeg deranja klupa — bez iČesa? Da ih hiljadu dodje na akademiju, svi bi bili dragovoljno upisani bez pomisli, što će biti iz te niasse, kad svrši. Kažu, neka bude sloboda. Sloboda može biti na pr. kod medicinske znanosti, gdje niesam prinužden tražiti stalno mjesto, ili kod znanosti, koje čovjek iz passije hoće da sluša. Nu ne mislim, 30 |