DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 88 <-- 88 --> PDF |
— 470 — vanjski uplivi, medju kojima se on krede: poimence, neprikladne životne prilike na pr. visoki sjever, ili u mladosti pođvostručeno parenje (nakon razvrgnuda prvoga), gdje razvijanje padne u nepravo doba godine, pak se ovim načinom izvode razne vrsti, kao što ih imamo na sjeveru u Sibiriji i Kamčatki, koji imaju slabiji kljun, crne su boje i odlikuju se duljim repom. Tetriebi se prostiru ditavom srednjom Europom, poimence prama sjevero-iztoku daleko van, isto tako prama jugu i prama nekojim srednjim dielovima sredozemnih zemalja, naime u Gornjoj Italiji na Pirenejima i u Grčkoj, dapače ga je i u Anatoliji nadi. Tetrieb najvoli one šume, koje su bujnim podmladkom providjene, i ondje, gdje je vlažno zemljište, potoci ne smiju da manjkaju ; ljubi tople zakutke, dapače i ona mjesta, koja su sa četinjačom obraštena. Tetriebi se rado spuštaju na tlo, a još radje koke, tražeći hranu, koja sastoji ođ iglica, pupoljaka, listida, jagodica, crvida i i-aznih kukaca. Koka sa pilidima hrani se jagođami, malinama i nižim životinjicama ; za to njeno meso manje zaudara po četinjači, dočim u pietla više. A da se tetriebi hrane gore označenim tvarima, to se može i iz njihovih ekskremenata razabrati. Tetriebi i-ieđko kad mienjaju svoja prebivališta, osim ako se ti predjeli podvrgnu sječi, ili kad u zimsko doba velik snieg zapadne, kao što se to đogadja u visokim gorama. Za to kad god nalazimo po kog tetrieba osamljenoga u kom predjelu šume, što tamo nije običavao nijedan se nastaniti. Na mjestih, gdje nadješ čitave lirpe ekskremenata cilindričnog oblika u 1 cm. promjera i 4—6 cm. dugačkih a isti su razno boje, koja ovisi o hrani kakvu je konsumirao, pak su isti ekskrementi prevučeni sad više ili manje vlaknatom tvarju, te množina perja, neka ti budu svjedoci, da ovdje tetrieb nodi i samo tu ćeš ga proljećem modi dočekati. U takvom ekskrementu nadi deš mnogo kamenčića, koji su sasma izribani, pak nam je pojmljivo, da radi toga on ljubi močvarne predjele. U vrieme nastavšeg parenja tetriebi izlučuju sasma mekano blato (lijavica, Balzpech ili Balzlosung), koje je razne boje, pak ako je dulje izvrženo zračnom uplivu, postane iz istog smolasta svietla masa. U prvih dana proljeda, kad se sva narav stane kretati, da koru zemaljsku ukrasi, i blago sunašce smiešiti se počme iza razđeranih zimskih tmastih oblačina, tada nastane i hora parenja te poligamne šumske peradi (u razmjeru 1 : 6). Tom sgođom se ruža u pietla poveda i rudi krasnim crvenilom tako zvanim Tetronerythrin : sva je perad u vrieme parenja u krasnom svom ruhu. Pietlovi zamedu boj medju se; pobjeđitelj skupi sve koke oko sebe, koje se nakon oplođjenja raziđju, tražedi si prikladna mjesta, gdje đa si prave gnjezđa i legu jaja. Gnjezđo, koje jedva to ime zaslužuje, nalazi se medju granjem porušenog debla na goloj zemlji. U njega snese koka 5 —12 i do 16 jaja. Mlade koke nesu manje. Dogodi li se, da na gnjezdu koku tko uznemiri, kad ved sjedi na jajih, ona ostavi isto, te se viSe ne vrada. Nakon te promjene nastane novo parenje. Jaja su iste veličine kao i u domade koke, ista se zašiljuju na tanjem kraju malo jače, nego ona u domaće koke, boje su žudkasto-sive te posuta sa tamno-smedjimi piknjicami. Koka sjedi na jajih uztrajno, na stranu rad sebe ide riedko kada, i to ne daleko od gnjezda, te izlučuje ovede hrpe blata, nadođješ li na takovu hrpicu ekskremenata, zaključi, da se u neposrednoj blizini nalazi gnjezđo; ne budi znatiželjan, ved gledaj odande đa se gubiš, samo da ne protjeraš koku. Nakon tri nedjelje polegu se pilidi, koji su žudkasti i na leđji madasti, kvočka piliće saziva sa glasnim „bak, bak", te ih vođa obično u prvo doba na mraviništa, za tim im traži crvide, jagodice i maline ; tom zgodom ne zaboravlja na opreznost, koju |