DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 90 <-- 90 --> PDF |
— 472 našušuri i Sede amo tamo; na taj način ga najlakše možeš dobiti, ako ga nisi poplašio ili, ako nije ćuo, da mu se negdje u blizini oglasila koka, tada on odma k njoj prne. A ti možeš onda Sekati, dok ti se gdje drugi ne oglasi. To pjevanje traje do 4 sata u jutro, onda više ništa ne čuješ, ved se mirno kredi kudi, dodji sutra pa deš na istom mjestu opet nadi onog terieba, koj ti je juSe umaknuo. F. St. Kako da računamo odštetu za rastivo pruće, prisvojeno neovlaštenim načinom? Ovo pitanje činit do se mnogomu šumarskomu strukovnjaku suvišnim. Ta to je radunanje — misle si oni — toli iako i jednostavno, da valjda nema ni jednoga naobraženoga šumara, koji za mjerivo, rustivo prudc odnosne odštete no bi posve lasno, izpravno i točno izračunati umio. Uzme li so na um, da su ustanove šumskoga zakona od 3. prosinca 1852., koji je cesarskim patentom od 24. lipnja 1857. za našu domovinu uveden i u život stavljen, u tom pogledu sasma jasne: tad moramo priznati, da se onomu umovanju opravdanost poreći ne može. I mi bijasmo od prije toga mnicnja; al imajudi posla sa riešavanjem prizivS., podnesenih u predmetu šumskih prekršaja, uvjerismo se o protivnom — uvjerismo se, da u govoru stojede pitanje nije tako suvišno, kako se na prvi mah čini. Naidjosmo naime vrlo često na razno, sad vede, sad manje, a kadkađa bogme i veoma krupne pogrieške i neizpravnosti, učinjene kod ustanovljivanja naknadđ. za mjerivo, rastivo prude. Dok naime jedni tu odštetu ustanovljivahu po cieni, postojedoj za ogrjevna drva, odmjerivaše ju drugi po najvedoj tarifi, ustanovljenoj u šumskom cieniku za gradju; tredi opet računaše izviško kod poldrugoga i dvostrukoga iznosa naknade, ne po cieni najbolje vrste gorivnih drva, ved po cieni gradivnih i tvorivnih drva. OJ odnosnih slučajeva neka nam buđo dozvoljeno primjera radi navesti sliededi konkretni slučaj. Šumar N.* ustanovljujudi dvostruku odštetu za posječeno mjerivo pruće hrastovo, kojega je sadržaj 4´3 m´´ iznosio, izračunao je takovu, raounajudi 8 for. po m^: 4-3 X 8 X 2 == 5 X 8 X 2 = 80 for. Nadšumar N** pak^ izpitujudi tu procienu, pronašao ju je neizpravnom, pa ju je izpravio na 6 for. 88 nč. Kazlika izmedju prvobitne prociene i izpravka nadšumara nastala je dakle stranom različitim računanjem, stranom opet raznolikom kvalifikacijom dotičnih drva. Medjutim ne bijaše naravno ni jedan ni drugi rezultat izpravan. Šumar, uzimajući pri računanju kubičnoga sadržaja slomak 0"3 u račun kao cieli broj, i računajudi kod dvostrukoga iznosa naknade odnosni višak po cieni gradjevnih drva, postupao je isto tako nekorektno, kao što je nadšumar u drugu skrajnost — pogriešku pao, uvrsti v rastive mlade nu mjerive hrastide u ogrjevna drva. Ovaj postupak bio bi dakako opravdan i korektan pri ograncih i eientualno kod posve loših vrsti drveda, nipošto pak kod tako dragocjene vrsti, kao što je hrast. Po svoj prilici učinio je on to s toga jer su dotični hrastidi bili malenih dimenzija. Ali § 3. priloga D. gori pomenutoga zakona ne spominje samo stabla, ved i rastive prutove (Stangen). U ostalom razumije se samo sobom, da se naknada za odraslo jače pruće glavnih vrsti drveda ne može đrugčije računati, van po cieni građjevnoga i tvorivnoga drvlja ; zakonodavac bo sa stanovišta pravednosti nije mogao takovu ustanova donieti, uslied koje bi se naknada za mlada stabla skupocienih vrsti drveća, za stabla dakle, koja bi danas sntra imala veliku vriednost, odmjerivala po razmjerno neznatnoj cieni gorivnih drva, ter tako oštećenim vlastnikom posve nedostatna i nepodpuna odšteta pružala. Ovakova ustanova otvarala bi širom vrata oštedenju mlađih šuma. * Dotično ime izpusrismo. ** I ovdje izpustismo ime. |