DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 91 <-- 91 --> PDF |
— 473 — U pitanju Btojeda šteta šumska imala se dakle ustanoviti u smislu § 72. žumskoga zakona po § 3. točki 3. lit. a) priloga E. toga zakona. Iz navedenoga slu(!aja dade se lasno razabrati, koli znatna šteta i nepravda se uanieti može posjednikom šuma neizpravnim računanjem naknada u obde, navlastito pak onda, kad se ta naknada ustanovljuje za oveće oštete šumske. Istina je doduše, da se proti takovoj nepravdi stranke poslužiti mogu pravnim liekora, prizvavši se proti odnosnim presudam na višu oblast. Ali što onda, ako se te presude slučajno u drugoj molbi potvrde? Po § 53. zakona od 5. veljače 1886. ob ustroju županija i uredjenju uprave u županijali i kotarib nema mjesta utoku proti riešitbi županijske oblasti, potvrdjujućoj odluku prve molbe. Stranka ostaje tu dakle bez lieka, bez pomoći. Osim toga može se jošte i to dogoditi, da vlastnik šume, misleći, da odšteti, budući je po strukovnjaku ustanovljena, nema prigovora, priziva niti ne uloži. A da se napokon u slučajih, u kojih šumske oštete sudovi razpravljaju i riešavaju, glede odnosnih naknada još laglje neizpiavnosti sbiti mogu, lasno ćemo pojmiti, ako uvažimo, da oni kod viših molba nemaju šumai-skih strukovnjaka, koji bi procjene šteta pogledom na njihovu valjanost izpitati znali. U interesu pravde i pravednosti, pa i uspješne obrane šuma nuždno je, da šumari kod procjene šumskih šteta, a nadšumari kod izpifanja tih prociena, što opreznije, savjestnije i točnije postupaju. C. Poraba bukve u graditeljstvu. Na ovom mjettu suvišno je govoriti o tom, da je hrastovina sbog velike ciene njezine u trgovini, a i sbog toga, što se površina starih hrastika zadnjih 20 godina znatno suzila, tako rekav, izgubila u kućnom graditeljstvu naših seljaka, pak nastala potreba, ogledati se za drugim drvećem, koje će bar za sitnije komade zamieniti hrastovinu. Ove prilike morat će po gotovu pred očima imati oni drugovi, koji upravljaju s onirai šumami, kobima je svrha, da vlastnikom u opredieljenoj mjeri, ili koliko već šuma donosi, davaju gradjevna drva za kućnu porabu. Po našem sudu ne će tim našim drugovom biti dosta vlastn´ku toga prava kod doznake drva odsjeći: „to dobiješ — i ništa drugo", već u vlastitom interesu nastojati, uputiti ljude, da su i druge vrsti drveća, a ne samo hrast sposobne za građljiku. U brdskim će se predjelima osobito morati rabiti bukva. Dobro nam je poznato, da naš sviet bukovinu ne drži za ništa drugo sposobnu, već za vatru. Priznajemo rado, da je i naš sviet prem malo, ali ipak počeo bukovinu rabiti za građljiku. Mi smo nastojali uviek, da Ijudem izbijemo iz glave, da je bukovina samo za vatru. Vrieđni drugovi priznat će, da je pređsude težko svladati, ali uztrajnom voljom može i to uspjeti. Da nam posao bude lakši i jednoličniji, odlučili smo, da putem ovoga našega lista saobćimo sve podatke o uporabivosti bukovine za gradju. Ravnateljstvo dobara družtva a. u. državnih željeznica uglavilo je o tom sliedeće : 1. Bukva puca odmah, dok se sieče, ili kad pada, svakako u najkraćem vremenu poslije sječe. 2. Bukve, koje se posieku od listopada do svibnja, trajnije su, nego ako se sieku u ostalim mjesecima. 3. Ako se za građljiku uzimlje osušeno deblo, ne puca kao ono, koje je od .na građljici (^budi obloj i oguljenoj, budi otesanoj) na oba kraja ostave glave s korom. .5. Najmanje puca bukovina, ako se trupac odmah razpolovi." Ravnateljstvo dobara u Munkaču motrilo je uporabivost bukovine za pilenje, ciepanje (duge i daske [šimle]) i građljiku, od sječe u raznih dobah, pak se o tom uglavilo ovo : Tanke piljenice pucaju i korite* se više nego debele, tako i.sto široke više nego uzke. Isto opaža se i kod piljenica, koje su piljene istosmjerno s duljinom trupca, da pucaju i korite se više nego one, koje se pi´c okom´to na diilj´nu. Piljenice su=e se * Rieč čusmo u Banovini. |