DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 92     <-- 92 -->        PDF

- 474 —
brže, ako se u hrpe slože okomito, nego ako se polože na zemlju daljinom. Najbolje
je vrieme za sjeSu kasna jesen, jer tada bukovina najmanje puca Ako se posječena
bukovina odmah oguli, ostaviv na obadva kraja gradljike nešto kore na deblu, tada
bukovina manje puca. Ona debla, koja su malo prije listanja posječena i odmah oguljena,
ne pucaju tako vrlo kao ona, koja niesu oguljena bila; ona prva pucaju samo izvana
više na bieli, nego ona druga, — crljen ostaje ipak podpuno zdrava. S toga se ovaj
način više preporuča nego onaj, kad se stojeće stablo oguli, polako osuši i istom prigodice
posieče.


Bukovi trupci nesposobni su za pilenje, ako se odmah poslije sječe ne ogule.


Stabla se moraju tako pođsiecati, da vrškom ne padaju u jarak, već na brdo,
ili po pledu, a moraju se oštro i na obje strane duboko zasiecati, da stablo brzo na
zemlju pane, a ne da se na zraku dugo niše i uvija.


Ako de se bukovina rabiti za duge i daske, tada se za to može upotrebiti deblo,
sječeno ma u koje doba godine. Ipak se za ovu porabu sposobna bukovina ne smije
dugo ostaviti u šumi, jer gubi mnogo na dobroti i gibkosti. Dobro je, da se za duge
i daske opredieljena bukovina prije izradbe u šumi djelomično osuši. Ako su bukove
daske posve suhe, tada ih je težko s čavlom pribiti na letvu."


Mi smo ove redke preveli s tom nakanom, da našim štovanim drugovom učinimo
pristupnim sredstvo, s kojim de modi u narodu razbiti mnogu presudu o bukovini, kao


o
gradjevnom drvu, te tako u narodno-gospođarstvenom pogledu mogu privrediti.
Poznato nam je, da naš narod na nekim mjestima rabi bukovinu za gradljiku,
pak bi vriedno bilo, o tom pokupiti narodna opažanja i javiti ih u ovom listu.
Uvjereni smo, da de zbog raznih prilika bukovina ipak dođi do ciene, pak da je
s toga i potrebno, da se uspjesi o njenoj uporabi u graditeljstvu ne puštaju s vida.
., , D. N.
Prava kub. sadržina pravilno sadjevenih gorivnin drva.


Promjer oblice


m.
004
0-05
009
010
0´12
015
0-16
0-17
0-18
0-19
0-20
0´21
0-22
0´23
Broj oblica po
četvor. metru
transversalnog
prereza


317


260
88
70
54
37
33
29
26
23
22
20
18
16


Broj oblica u
prost, metru;
oblica 1"14 m.
dužine


278


228
77
61
47
32
30
25
23
20
19
18
16
14


Prostorni metar
daje punih,
čvrstih metara


pun. met.
0-389
0-442
0 551
0-568
0-634
0-662
0-663
0-652
0 653
0-667
0-671
0 675
0-682
0 681


Puni
ili čvrsti


metar daje pro


stornih metara


prost. met.
2-58
2-26
1-81
1-77
1-57
1-51
1-51
1-54
1-53
1-50
1-51
1-48
1-47
1-47


Ann. d. Eaux et Fer.