DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 492 ter
će novo naimenovani kotar, šumar imati odmah započeti sa nuždoimi pređradnjami
u svrhu što skorijega sastavljanja šumsko-gospodarstvene osnove.
Tečajem ovoga proljeća izvedene su sliedeće šumsko-ogojne radnje i to u


šumah urbarskih obćina:
a) šumsko-upravnoga kotara Čabar posadjeno je u predjelu;
Gavrona-Draga 5.000 dvogodišnjih priesadnica crnoga bora;
Podrepeč-Laz 2 000 dvogodišnjih priesadnica crnoga bora,
Viško v-potok 5.500 „ » » »
Sušica 2300 , „ » »
Grič 10.300 „ „ „ „
Drenov Hrib 2.300 „ „ ´ «


Ukupno 27.400 komada.
b) šumsko-upravnoga kotara Grobnik posadjeno je u šumskom


predjelu:
Zalučke 47.000 komada dvogodišnjih priesadnica crnoga bora
Debeli vrh 22.000 „ „ „ , „
za Prašće 18.000 „ „ _j, „ „
Ukupno 87.000 komada! 7 ~^
Izim toga posadjeno je još 150 klgr. hrastovoga žira.
c) U šumsko-upravnom kotaru Delnice nisu se ovoga proljeća izvele ni


kako ve radnje usljed nagloga odlazka kotarskoga šumara Koniga, premda je u
tu svrhu bilo u pripravi u područnih zalihah preko 10.000 trogodišnjih omorikovih
biljka.


Potrebite radnje izvest će se naknadno tečajem ove jeseni, čim bude
imenovan novi šumar.
Izim nabrojenih radnja pripravljeni su svi područni razsadnici ter posijani;
tim je osjegurana potrebita zaliha priesadnicž, za buduće ogojoe radnje.
Uspjeh izvedenih kultura je veoma dobar usljed osobito povoljnoga vlažnoga
proljetnog vremena.


Urbarski šumski posjed dovoljno je občuvan proti napadaju žiteljstva, u
koju svrhu je namješten dovoljni broj šumarskog osoblja tako, da su se šumski
prekršaji u zadnje vrieme znatno umanjili.


II. Obćenito o šumsko-gospodarstvenih odnošajih područja
modruško-riečke županije. U obće mora se priznati, da je nadzor nad
šum. vlastničtvom u području ove kr. županijske oblasti veoma nedostatan. Osobito
u području bivše vojne Krajine su šumski prekršaji na dnevnomu redu;
ondašnje pučanstvo navaljuje osobito na obćinske šume, jer ne smatra te šume
obćinskom imovinom, već gotovo ničijom, držeći, da je svakomu prosta poraba
i zloraba.
Svaki pojedinac žuri se, da od obćinske šume otme žto više u svoju
korist, jer se boji, da će ga drugi preteći. Osobito žalostno izgleda u šumah
seoskih ili mjestnih obćina ; Jer su dotični šumski predjeli razciepani na male
čestice, koje leže u neposrednoj blizini sel^ tako, da je nadzor veoma otegoćen,