DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 21     <-- 21 -->        PDF

^*499 —


Iz dosele iztaknutoga držim, da je nastojanjem oko pošumljenja primorskoga
krasa u našem Primorju s obzirom na postojeće ne baš povoljne
okolnosti ipak postignut priličan uspjeh.


Ovom prilikom ne mogu da ne iztaknem, da taj polučeni uspjeh ide
dobrano u zaslugu one gospode, koja su kod toga napornoga rada brižno i
požrtvovno podupirala ovu kralj, županijsku oblast. U prvom redu naznačiti mi
je ovdje neumoran višegodišnji rad gospodina Nikole Polica načelnika obćine
Hreljin. Njegov liepi primjer sHedili su: gg. Rikardo Bačić, načelnik obćine
Trsat; Andro Sabljić, obć. bilježnik; Stanko Battagliarini, načelnik grada Bakra;
Ivan Dittrich, gradski blagajnik; Mate Car, bilježnik obćine Crkvenice i Kostrenčić,
obć. načelnik ; Ivan Vujčić, bilježnik obćine Grižane-Belgrad; Blašković,
načelnik obć. Kraljevica i Z. Potočnjak, bilježnik obćine Novi.


Spomenutoj gospodi najsrdačnije se zahvaljujem u stalnoj nadi, da će i u
buduće uztrajno i krepko podupirati ovu kralj, županijsku oblast, pak želim,
da njihov liepi primjer obodri i druge na slično hvale vriedno nastojanje!


U Ogulinu, 15. rujna 1890. Marino conte Bona, kr. žup. nadšum.


Izvještaj 0 poučnom putovanju slušatelja šumarstva na kr.
gosp.-šumarskom učilištu u Križevcih godine 1890.


Napisao kr. profesor šumarstva Drag. F. Hlava.


Ovogodišnje poučno putovanje, što su slušatelji šumarstva dozvolom vis.


kr. zemaljske vlade od 6. svibnja t. g. br. 16.158. pod mojim vodstvom pod


uzeli u doljnju i gornju Austriju, Solnogradsku, Bavarsku, Tirolsku i od onuda


preko Koruške i doljnje Štajerske natrag u Križevce, činilo se obzirom na


materijalna sredstva, koja su putnikom na razpolaganje stajala (50 for. za osobu)


upravo neizvedivim. Nu baš tom sgodom pokazaše mladi putnici, da je žalibože


na daleko razšireni glas o pokvareuosti slušatelja koli nepravedan toli neosnovan


i neistinit: mladi putnici znali su se svakom sgodom pokazati ozbiljnimi i


solidnimi, pak je samo tomu pripisati, da se toliki put mogao sa tako upravo


neznatnom svotom prevaliti.


Dne 21. svibnja krenusmo veselim srdcem, puni nade, da će nam ovo


putovanje pružiti puno koristna po daljnji život, preko Šopruna u Beč na


gospodarsku i šumarsku izložbu.


U Beču se zadržasmo dva dana i zabavismo ponajviše pregledavanjem


ogromne gospodarske i šumarske izložbe, gdje smo našli mnogobrojne predmete


iz svih grana šumarske i lovske struke i t. d, 0 toj izvanredno zanimivoj


izložbi ovdje obširnije ili samo nješto pisati, čini mi se suvišno, jer bez toga


skoro sve šum. i gospod. kao i druge no\ine veoma obširne i izdatne članke o


toj izložbi dona^aju. U osfalom zadržasmo se takodjer prekratko vrieme, samo




ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 500 —


tako rekav njekoliko sati u izložbenih prostorijah, radi česa ne bi mogao točno
0 toj izložbi pisati.


Iz Be6a krenusmo 24. svibnja oko 9 sati prije podne put Solnograda
kamo prispjesmo oko devet sati i pol na večer, gdje nas dočeka g. c. i kr
nadšumar Sperling.


U Solnogradu boravljasmo cieli sliedeći dan (trojačku nedelju), upotrebiv
ga izključivo za to, da pregledamo taj doista u svakom obziru krasni grad
Vodič nam je bio nadšumar g. Sperling, komu na tom kao i na brizi, da nam
priredi što ugodnije stanove, budi liepa i srdačna hvala.


Dne 26. svibnja prispjesmo, vozeći se jedno vrieme duž krasnoga jezera
„Chiemsee", oko 3 sata po podne u Monakov. U Monakovu nas je dočekao g
Dr. Fr. Baur, pak nas odveo u hotel „zum deutschen Kaiser", gdje nam je
priredio stan. Poslije kratkoga odmora podjosmo gradom, u kojem nam je po
kazivao prof. Dr. Baur najvažnije znamenitosti. Sliedeći smo dan sproveli cielo
prije podne po prilici do 2 sata, zaboraviv na glad i žedju, u bavarskom sveučilištu
i na kr. šumarskoj pokusnoj štaciji, koja je skopčana sa sveučilištem
Na ulazu u tu pokusnu štaciju upozorio nas je predstojnik iste g. prof. Dr
Fr. Baur na Škrinje sa umjetno inficiranim drvom za studij razvijanja štetnih
kukaca. — Najprije dodjosmo u laboratorij gosp. prof. Dr. Gajera, gdje nadjosmo
razne fotografije i tabele, potrebne kod predavanja o sadjenju i gojenju
šuma. Odavde dodjosmo u bogatu sbirku šumsko-tehničkih stvari, gdje nam je
sve stvari kao i njihovu uporabu protumačio asistent gosp. profesora Gayera
Tu vidjesmo strojeve za sjetvu, za krčenje panjeva, za obaranje drva, za
gulenje kore, za pougljenjivanje drva, za kopanje treseta; vidjesmo šum,
industrijalne robe, igračke, cjepane robe, celulose, papira (sbirka papira iz drva,
lišća, koruna i t. d. od J. Chr. Schaffiea iz god. 1773.), nadalje modele puzalica
vodara, strojeva, šumskih željeznica, razne pile i u obće sve šumsko tehničke
predmete. — Poslije toga dodjosmo u laboratorij profesora Dr. Baura, koji j(
ovdje, prem bolestan, nastojao, da nam sve važnije dendrometričke i geode^
tičke stvari kao i svoja sadašnja iztraživanja o prirastu pojedinih drva i čitavil
sastojina u kratko protumači. Nakon toga posjetismo kabinet gosp. profesort
Dra. Hartiga. Svojom strukovnom vještinom, govorničkim darom kao i Ijubež
Ijivošću učinio nam je boravak u sbirci šumskoga sjemenja i u etnoložko,
sbirci, u sobi za vegetaciju drveća umjetno raznimi bolesti inficiranog, pak na^
pokon u sbirci raznih bolesti šumskoga drveća, veoma ugodnim.


I gosp. prof. Dr. Hartig kao i ostala gospoda naročito prof. Dr. Baui
posvetiše taj dan, da nam učine naše putovanje što koristnijim i za to izia
zujem svim ovdje našu iskrenu hvalu.


28. svibnja poslije podne prispjesmo iz Bavarske preko Rosenheima \
Kuffstein u Tirolskoj, a od ovuda podjosmo željeznicom u Rattenberg, gdje nai
na štaciji dočekaše c. kr. šumarnik iz Innsbrucka g. Rueff i c. kr. nadšuma
Josip Palme iz Kramsacba. Odavde krenusmo put Kramsacha, pogledav u:
put šumski vrt, krasno izvedenu zahvatnu rešetku i mapu te krasne rešetkt


ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 23     <-- 23 -->        PDF

~ 501 —


nacrtanu još u 18 stoljeću. Prenoćiv u Kramsachu, podjosmo 29. svibnja u
Kaiserhaus.


Šuma sastoji u glavnom iz bukve, omorike, nješto ariša i jele. Ovdje
mogosmo vidjeti u obćinikih šumah pogubnu po šumu posljedicu nesretnog stelarenja,
dok je u državnoj šumi stelarenje zabranjeno.


Šuma je državna izgledala mnogo gušća; u njoj su liepa stabla. Kod
Brandenburga vidjesmo malu privatnu pilanu na paru a u Bttnecku omanji
šumski vrt. Kod »Kaiserhausa" pogledasmo dva krasna šumska vrta, veliku
(2000 m.) dugačku vodenu puzalicu obično na 8 greda. Svaki član te puzalice
stoji bez drva 1 for. 20 nvč. a takovih člana ima blizu 300. Napokon podjosmo
da pogledamo kulturu izvedenu na površini od 10 ha; kultura stoji do 30 for.
po hektaru.


Vrativ se sa kulture opet u Kaiserhaus, prenoćili smo ondje. Od Brixlegg
Rattenberga preko Brandenburga pa sve do Kaiserhausa pratio nas je gosp.


c. i kr. šumarnik Rneff, i to od Rattenberga do Kramsacha i od ovuda do pol
puta u Branđenberg sa gosp. c. i kr. nadšumarom Josipom Palmeom, a od ovuda
sa gosp. c. i kr. nadšumarom H. Prohaskom. Ova su nam gospoda sve znamenitije
tumačila.
Dne 30. svibnja krenusmo iz Kaiserhausa u šest sati i pol u jutro pod
vodstvom c. i kr. nadšumara FiHpa Rusta put Steinberga, kamo smo — neprestano
aerarske šume polazeći — oko jedanaest i pol prispjeh. Poslije dvosatnog
potrebitog odmora krenusmo opet na put prama Achenkirchenu. Uz put mogosmo
opaziti ondje čistu sječu, koja se od zapada prama iztoku vodi, jer se prije tako
vodila: za to je ostavljen 40 m. široki zastor. Obhodnja je 100—140 god. a
svaka sječina se tek nakon 8 godina triebi, dok zaostavša granjevina iztrune. Tu
nadjosmo i jedan šumski vrt na ugljeništu, u kojem su biljke dosta od tuče
ozliedjene bile. Taj vrt ima 72 sloga; dug je ir 5 m. a širok 1 m. U blizini
toga vrta vidjesmo veliku drvenu kolibu za drvare i za konje. Nedaleko od
ovuda pokazao nam je gosp. c. i kr. nadšumar Rust, koji nas je, kako je već
napomenuto, od Kaiserhausa do Achenkirchena vodio, jednu površinu od 9 ha.,
na kojoj je godine 1889. u proljeću lavina svu sastojinu uništila; drveću od 50
do fiO cm. promjera nema, tako rekav, ni traga. Sastojina je imala do 100
godina. Uništeno je preko 1500 m* drva. Po izjavi nadšumara g. Rusta odgovara
u tamošnjih sastojinah prirast od 1 m. visine 1 cm. debljine. Za tim podjosmo
na jednu vodam, koja je bila nama na volju već jedan dan prije zatvorena, da
se napuni, da onda vidimo djelovanje te vodare.


Ona drži do 25.000 m´ vode, pak se napunja u 22-24 sata. Da voda
izteče (prolazi) kroz otvorena velika vrata, treba upravo 10 minuta. — U
blizini vidjesmo opet jedan šumski vrt od 3200 m^, u kojem se omorike i
limbe odgajaju.


Šuma tamošnja sastoji u glavnom iz omorike i jele. Blizu Achenkirchena
ra7gledali smo još veliku zgradu, iz koje se plivajuća drva hvataju i pomoću
vodene puzalice dalje transportiraju do ugljevišta u Achenkirchenu. — Na




ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 24     <-- 24 -->        PDF

- 502 —
ovom ugljevištu obuhvaća svaki ugljenik 320 do 400 m^. Pokrov je 30 cm.
debeo, pak sastoji iz same povlažene ugljevštine. Ugljevnici su stojeći, pak se
pale odozgor i gore 4—5 nedelja. Svaki ugljevnik stoji na tako zvanom mostu.
Nadšumarija u Achenkirchenu za kotar Steinberg broji preko 12000 ha. u površini,
pak ima po ugovoru na ugljevištu u Achenkirchenu tekom 5 godina


60.000 m^ ugljena proizvesti. Jedan prostorni metar omorikovog drva daje 6*2
6-5 hl. ugljena.
Sa ugljevišta dodjosmo poslije 7 sati na večer u mjesto Achenkirchen;
gdje su nas očekivali gosp. c. i kr. asistent nadšumarije Achenthalske i gosp.
nađšumar Jul. Pokorny sam, da nas pozdrave. Tu prenoćismo 2 noći.


Dne 31. svibnja vodio nas je po nadšumarskom kotaru Achenthal asistent
gosp. nađšumar, jer je ovaj bio službeno zapriečen.


Idući šumom opazismo u privatnih šumah drveće nakaženo s toga, jer se
granje i vrh kreše u svrhu stelje. Penjući se dalje uz brdo, proputovasmo pomladjenu
veliku površinu od 24 ha. Biljke su tu udaljene međju sobom 1"2 m.,
a kulturni troškovi iznašaju po hektaru oko 40 for. Bukve su slabo zastupane,
jer je podnebje oštro a mrazovi česti. Penjući se još više gore, vidjesmo i ovdje
i to medju pećinama vodaru napunjenu s vodom, kroz koje su se, kad smo
tamo prispjeli, radi demonstriranja upravo drva splavljala. Ovaj je posao trajao
upravo 12 minuta. Nadalje vidjesmo ovdje puzalicu (mokru), u kojoj se skližu
drva iz gore ležećih sječina u vodaru. Silazeći opet iz gorskih predjela u dolinu
Achenthal, pregledasmo ovdje veliku uhvatnu rešetku (Fangrechen) i kraj nje
opet veliko ugljevište.


Vidjesmo i oguljenu omorikovu koru, koja se rabi u strojbarstvu.
U Achenthal se vratismo silno umoreni od naporna i nenavikla penjanja
po ogromnih strmina.


Dne 1. lipnja krenusmo iz Achenkirchena u Mayer Šolastiku, a od ovuda
parobrodom preko jezera „Achensee" u Seespitz. Zubastom željeznicom dodjosmo
u štaciju Senbach, odkuda se napokon odvezosmo u glavni grad Tirolske, u
Insbruck, gdje nas dočekaše na kolodvoru oko 3 sata po podne njekoja gospoda
tamošnjeg c. i kr.. šumarskog ravnateljstva.


U Innsbrucku se nastanismo u svratištu „zum grauen Baren". Još istoga
dana povede nas g. šum. asistent Moriz Deixler u jedan vrt, koji leži nad
gradom, odakle nam se pokazao divan izgled na cieli grad. Jedino je šteta, što
je gorje maglom zastrto bilo.


Drugi dan, dne 2. lipnja, podjosmo da pogledamo „Reliefkartu* zemlje


Tirolske, umjetničko djelo gimn. profesora Schulea. Ista „Reliefkarta´ pokazuje


gorje i doline ciele Tirolske u svojih formacijah sa svimi točno označenimi putovi


i prolazi.


Interesantna je osobito za turiste ova „Reiiefkarta". Pravljena je u mjerilu


1 : 7500 za širinu a 1 : 2200 za visinu.
Odavde podjosmo, da pogledamo trebionicu (Klenganstalt) crnogoričnog
sjemena u gasovite tirolske firme Jeneveina, parom tjeranu. Vlastnik nam je