DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 25 <-- 25 --> PDF |
- 503 — njen razjasnio cieli postupak pri trebljenju, nu na žalost nije tvornica već njekoliko dana funkcionirala, jer joj je bio jedan kotao pokvaren. Malo za tim podjosmo na glasoviti brieg Isel i od ovuda u liepi grad „Schloss Ambras", u kojom ima krasnih starina. Istog dana krenusmo pred večer iz Innsbrucka željeznicom preko Brennera ´U Franzensfeste. Pol ure prije odlazka vlaka dodje c. i kr. šuraarnik g. Franjo Egert, koji je prispio ovamo dva sata prije nas željeznicom sa dvorskim savjetnikom, predstojnikom c. i kr. šumarskog ravnateljstva u Innsbrucku, gospodinom Hlavačekom iz južne Tirolske, gdje su kroz više dana važnu komisiju obavljali. Šumaruik je Egert došao, da nas vidi i pozdravi. Od gosp, savjetnika Hlavačeka izruči nam takodjer srdačni pozdrav. Iz Franzensfesta putovasmo drugi dan preko Villacha i Celovca u Maribor a od ovuda dne 5. lipnja u Križevce. Sa gospodarsko-šumarske izložbe u Beču. Piše Milan Obrađović-Ličanin. Već 17 godina t. j . poslije svjetske izložbe od god. 1873. ne imaše austrougarsko gospodarstvo i šumarstvo prilike, da svoj jiepobjedivi i sigurnim krokom stupajući napredak u to vrieme u preglednoj slici prikaže, i bogatstvo svoje produkcije prema produkciji drugih naprednih država pred sviet iznese. Mesu dostatni kolosalni posjedi i bogatstvo proizvoda, već treba iste u dobrobit države upotrebiti, pak razmjerno i njoj koristiti, a to se može najbolje postići sa vješto insceniranom stručnom izložbom. Ugarsko odjeljenje. Iz stare šumske historije magjarske znademo, da su se oni od svih drugih europejskih naroda razlikovali. Doselivši se iz svojih visokih stepa i naučni na nomadski život, a od vajkada neprijatelji šume, opustošiše većim dielom za onda šumom obraštenu, u kratko vrieme po njih napučenu magjarsku ravan. Šuma je, — priznati mora svaki, koji iole zakone prirode poznaje, kojima mi prirodnjaci toliko zamršenih računa vodimo, — prvi i najbliži estetični predmet, koji oku čovječjem tako divno ugadja. Kod Magjara vidimo, da tako u vrieme njihova naseljenja ne mišljahu. A šta danas? Razvojem i napredkom magjarske kulture dolažahu oni sve više i više do uvjerenja, da s napredkom i s razvojem kulture tla i na tom tlu jednog od najglavnijih faktora, šume, i blagostanje naroda napreduje. Kako im današnji dan zelena šuma oku ugadja i kako je danas njeguju i štuju, to će sliedeći redci o njihovoj izložbi dokazati. Odmah, kako udjemo u izložbu u „Rotundi", susreta nas na desnu ruku magjarski odjel izložbe, okićen velikim grbovima i trobojnicama, pak još i po |