DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 25 <-- 25 --> PDF |
- 503 — njen razjasnio cieli postupak pri trebljenju, nu na žalost nije tvornica već njekoliko dana funkcionirala, jer joj je bio jedan kotao pokvaren. Malo za tim podjosmo na glasoviti brieg Isel i od ovuda u liepi grad „Schloss Ambras", u kojom ima krasnih starina. Istog dana krenusmo pred večer iz Innsbrucka željeznicom preko Brennera ´U Franzensfeste. Pol ure prije odlazka vlaka dodje c. i kr. šuraarnik g. Franjo Egert, koji je prispio ovamo dva sata prije nas željeznicom sa dvorskim savjetnikom, predstojnikom c. i kr. šumarskog ravnateljstva u Innsbrucku, gospodinom Hlavačekom iz južne Tirolske, gdje su kroz više dana važnu komisiju obavljali. Šumaruik je Egert došao, da nas vidi i pozdravi. Od gosp, savjetnika Hlavačeka izruči nam takodjer srdačni pozdrav. Iz Franzensfesta putovasmo drugi dan preko Villacha i Celovca u Maribor a od ovuda dne 5. lipnja u Križevce. Sa gospodarsko-šumarske izložbe u Beču. Piše Milan Obrađović-Ličanin. Već 17 godina t. j . poslije svjetske izložbe od god. 1873. ne imaše austrougarsko gospodarstvo i šumarstvo prilike, da svoj jiepobjedivi i sigurnim krokom stupajući napredak u to vrieme u preglednoj slici prikaže, i bogatstvo svoje produkcije prema produkciji drugih naprednih država pred sviet iznese. Mesu dostatni kolosalni posjedi i bogatstvo proizvoda, već treba iste u dobrobit države upotrebiti, pak razmjerno i njoj koristiti, a to se može najbolje postići sa vješto insceniranom stručnom izložbom. Ugarsko odjeljenje. Iz stare šumske historije magjarske znademo, da su se oni od svih drugih europejskih naroda razlikovali. Doselivši se iz svojih visokih stepa i naučni na nomadski život, a od vajkada neprijatelji šume, opustošiše većim dielom za onda šumom obraštenu, u kratko vrieme po njih napučenu magjarsku ravan. Šuma je, — priznati mora svaki, koji iole zakone prirode poznaje, kojima mi prirodnjaci toliko zamršenih računa vodimo, — prvi i najbliži estetični predmet, koji oku čovječjem tako divno ugadja. Kod Magjara vidimo, da tako u vrieme njihova naseljenja ne mišljahu. A šta danas? Razvojem i napredkom magjarske kulture dolažahu oni sve više i više do uvjerenja, da s napredkom i s razvojem kulture tla i na tom tlu jednog od najglavnijih faktora, šume, i blagostanje naroda napreduje. Kako im današnji dan zelena šuma oku ugadja i kako je danas njeguju i štuju, to će sliedeći redci o njihovoj izložbi dokazati. Odmah, kako udjemo u izložbu u „Rotundi", susreta nas na desnu ruku magjarski odjel izložbe, okićen velikim grbovima i trobojnicama, pak još i po |
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 26 <-- 26 --> PDF |
-- 504 — sebnim nadpisom na magjarskom i njemačkom jeziku. Šumaru stručnjaku i vještaku mora da srce zaigra u grudima, kad se najednom — izvan onili bečkih prostranih palača i sa bečke kaldrme — usred ovog zelenog perivoja nadje, okružen ljepotom i čarima raznih šumskih proizvoda zemalja ugarske države. Poznato je, da ove zemlje kriju u sebi neizcrpivo vrelo izvrstna drva, kojim se vehka potreba i drugih država podmiruje. Velike brojeve pokazujti izkazi o produkciji drva u Ugarskoj. Osobito južna Ugarska, Hrvatska i Slavonija, pak i naša granica, pokrivaju sve od godine do godine više i više rastuću potrebu hrastovih dužica, koje su širom svieta poznate i kojih se na milijune godišnje morem izveze. Na vrhuncima i strminama Karpata uspieva ona divna borova šuma, koja obradjena put u inozemstvo krči. Neizmjerne one bukove šume daju osobitu vriednost naprednom industrijom, jednom riečju: tihi, svježi vjetrić napredka propuhuje i razvija pupoljak cjelokupne šumarske uprave ugarske države. Šumarska uprava vodi se po racionalnim propisima. Uporaba šume svadja se na temeljne podloge, a osobito se mnogo pazi na unovčenje šumskih produkata. Mnogobrojne i raznovrstne pilane pretvaraju surove neobradjene šumske proizvode u skupocjenu trgovačku robu; različite tvornice, kao tvornice, kao tvornice cellulose, tvornice ekstrakta iz kore, tvornice za impregniranje drva, drvorezbarske škole i t. d. nastoje, da što bržu i veću korist iz šume izvuku. Šumsko sjemenje, kao hrastov i bukov žir, služi kao hrana za gospodarstveni odgoj svinja, koji je u magjarskoj na veliko razgraujen. Šiške (šišarica) daju mnogom posjedniku liep prihod. Sve nam ovo u punoj mjeri izlazi pred oči, kad prodjemo ugarskim odjelom izložbe u Kotundi. Šume ugarske države imaju sveukupnu površinu od 9´2 milijuna hektara, ili kako još na šumarskoj akademiji u Šćavnici učih 27´´/o ili. 891 D milju, prema onoj Hrvatske 39 "/o ili 239 milja. (Od privatnih i pod § 17. spadajućih šuma ima ugarska 78Vo a Hrvatska 62 %). Od ovih 9-2 milijuna hektara odpada na same hrastove šume 2´6, na bukove i druge listnjače 4-8 i na četinjače (omorika, jela, bor i ariš) 1-8 milijuna hektara šumske površine, sa ukupnim godišnjim prihodom drva od 28´3 milijuna kubičnih metara. Od listnjača nalazi se u veliko: breza, vrba, topola, joha, javor i jasen; u manjoj množini lipa, akacija i briest. Nu ovim ne izcrpismo sve drveće, što ga ovdje ima. Medju šumskim proizvodima ugarskog odjela susretamo se često sa drvećem, koje inače medju šumsko ne ubrajamo. Veoma debele drvene ploče kestenova, trešnjeva, kruškova, ljeskova i orahova drva, kojih se neizmjerne dimenzije mogu sa najdebljim hrastovima mjeriti, a bogati sortimenti raznih vrsti vrbe nalaze se po pojedinim kolekcijama. Ugarsko ministarstvo za poljodjelstvo uvidjelo je važnost ove izložbe, pak je naredilo, da se iz svih njegovoj upravi podčinjenih šumarija razni izložci pošalju, da bi se što podpunija slika magjarskog šumarstva predočila. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Ugarsko šumarsko družtvo preuzelo je na sebe izvedenje ove vrlo liepe kolektivne izložbe. Kazni veleposjednici, od kojih mnogi preko sto hiljada hektara šume posjeduju, priključiše se ovom kao i vebke firme drvotržaca, firme za izradbu drva i t. d. uveličaše iznenadnim bogatstvom ovu izložbu. Ni ugnr.-ki učevni zavodi ne zauzimaju zadnje mjesto, koji bogatstvo njihovih zbiraka i pomoćnih učevnih sprava izložiše Potanje o ovima na drugom mjestu. Postanak i uzgoj šumskog drveća kao i sve životne stadije njihove može svaki posjetilac izložbe vidjeti, pa i nestrukovnjak bogate pouke naći pred sjevernim portalom Rotunde, gdje je uredjen liepi šumski vrt, koji svim zakonima normalnosti odgovara. Ovdje će naći i svaki lajik liepe pouke; vidjet će, kakovim su sve opasnostima života mlađe šumske kulture izvržene; vidjet će na mnogobrojnim originalnim biljkama škodljivost kukaca i divljači, pak štete prouzrokovane raznim elementarnim dogodjajima i najposlije štete ljudske zlosretne ruke. Od koristnog šumskog drveia dokazaju mnogobrojne drvene ploče, odpiljci i stabla, kukovi skoro nevjerovatni razvoj nježna šumska biljka stoljećima postići može. Ne možeš dosta da se načudiš onom finom rastu drveća i s ovim u savezu cjepkosti i čistoći stabala i da se nadiviš upravnosti stabala, koju mnogi eksemplari jela i hrastova dostižu. Instruktivna je zbirka onog orudja, koje se za šumsku kulturu, kao i za obradjivanje drveta upotrebljuje, da nam one pokuse predoči, kojima se svaki punim pravom u veliko diviti mora. Isto tako interesantne su one jednostavne i primitivne brađve i sjekire, kojima naši ideali — drveće — žrtvom pada. Ovo i ovakovo orudje dovoljno je, da još i dan danas milijune u vriednosti drva za trgovinu proizvede. Ta kakovu nam samo raznovrstnost ne pružaju nagomilana ciela brda hrastovih i bukovih dužica, koje pripravne čekaju, da se odmah u bačve pretvore. Nedaleko od ovoga poredaai su modeli o načinu dobavljanja i pravljenja splavi, da kao takovi u s-vjetsku trgovinu dospjeti mogu. Ovdje se nalazi jedan model kr. ug. ministarstva za poljodjelstvo, kojeg nam vierno pogodjeni lik predočuje, kako se radi kod sječe i prenašanja drveta u slavonskim hrastovim šumama. Mnogobrojni planovi, karte i narisi iz raznih dielova zemlje usavršavaju i uveličavaju pregled. Još veću raznolikost vidimo ovdje u načinu izradjivanja drva. Naputne (instruktivne) mustre liepih drvenih odpiljaka prikazuju nam najveću dobit drvne gromade, ove skupe i mnogo tražene trgovačke robe. Svi mogući načini stupova, greda (brvana), dasaka, pak sve dolje do fournira i parqueta za podove iz hrastovih i bukovih komada, izpunjuju razna odjelenja. Raznohki načini uporabe šumskih proizvoda prikazani su od najjednostavnijih pritčanika ili prutića za bob, vinovu lozu, hmelj i telegrafiične stupove, pak sve dolje do štapova (nadžeka) i kamiša, kojima naprotiv ogromne cievi za bunare i pumpe stoje. Predaleko bi nas vodilo, da zadjemo u opisivanje raznih gospodarskih stvari kao: drvenih opanaka (cokalja), glavina (od kola), gobelja, zdjela, kašika, noževa i t. d., koje su od raznog mehkog drveća i u raznim formama i veličini vrlo ukusno izradjene. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 506 — Drveai odpiljci u pilanah služe za pravljenje drvene niti, koje materijal za žigice i za pravljenje jalousina daju. U najnovije vrerae dolazi još k ovome fabrikacija drvene vune, koja se ovdje u raznovrstnim mustrama nalazi. Još ljepše i finije drvene vune nalazimo u paviljonu barona Poppera, gdje mora čovjek zamisliti, pak dolazi rađostnim srcem do uvjerenja, da bi za kratko vrieme drvene kapute nositi mogli, alio nam ovakvim krokom bude šumarstvo i šumarska industrija i dalje napredovala. Na ovoj se izložbi vidi ne samo uspjeh mehaničkog, nego i kemičkog obradjivanja i uporaba drveta. Pokazuje to drveni ugalj u svim mogućim stadijima izradjivanja i u vrlo instruktivnim skupinama, kao ugljen, što ga je vojvoda Coburg iz Jolsve izložio; pokazuje to i smola, što ju je biskup od Vesprima dr. baron Hornig u vrlo liepim modelima izložio. Osim toga pokazuju drugi način obradjivanja celuloze prve ugarske tvornice papira: akciono družtvo u Pešti i knez Hohenlohe iz Javorine. The Oak Extrakt Compagnj izlažu njihove ekstrakte hrastove kore i drveća, dok Ad. Haasz demonstrira dobivanje tanina iz omorikove kore i razne stepene izradjivanja, kao i jednu interesantnu zbirku obradjene kore. One neizmjerne bukove šume ugarske niesu sve do nedavna nego vrlo malu korist pružale. Izuzev uporabu za pravljenje i fabrikaciju savijena pokućstva, koje je najsavršenije Thonet u svome paviljonu izložio, zatim pokušaji, koje tvornice braće Hornung, Harnisch & Comp., Karl Svoboda, M. Kaszey i t. d. izložiše, vrlo se malo tražila bukova šuma. Umnom metodom impregniranja (najviše sa Chlorzinkom i Kupfervitriolom) bukovo je drvo dobilo za mnoge svrhe istu onu valjanost, koju nam hrastovina pruža. ^ Ugarsko državno željezničko driižtvo uzpostavilo je velikovaradinsku tvornicu za impregniranje ponajviše bukovine i sami statistični podatci dokazuju nam veliki napredak ovoga poduzeća. Razne firme ugarskih drvotržaca i posjednika pilana iznose na vidjelo mnogovrstne načine ´drvorezbarstva, kako to trgovina zahtieva i kako svaka pokrajina redom, koja je primljena, da u Ugarskoj svoju potrebu na drvu namiruje pogledom na duljinu, širinu i debljinu piljenog materijala iziskuje, točno se u obzir uzimlje, da bi što sigurniju pi´odaju uzdržali. Vuk i sinovi izlažu u njihovim velikim kolekcijama duge u svim dimenzijama. Ove se upotrebljuju za francuzku, englezku i španjolsku burađ, koja se u mnogom od onih, što se kod nas upotrebljuje, razlikuje. Još više i ljepšeg drvorezbarskoga materijala vidimo u onom baš čisto šumarskom paviljonu barona Poppera, u kom izvanredno bogatstvo, mnogovrstnost i izrada drva u razne svrhe predočuje. Tu su zastupani najnoviji pronalasci na tehničkom i mašinerskom polju. Ugarska vlada osnovala je u Znio = Vara Iju jednu državnu drvorezbarsku školu; liepi napredak pokazuju izvrstne rezbarije i predmeti, koje je ova škola na izložbu poslala. Isto tako je spomena vriedna Hoszufaluska kr. ug. umjetna drvorezbarska škola. Tu vidjamo četke iz Andropogon gryllus == Reisgras (Honfi i Oršovski šum. ured), košarice i hasure iz trsa, predmete |
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 29 <-- 29 --> PDF |
- 507 iz rogoza, što je Szamos-Ujvarska učiteljska preparandija izložila; šta više, vidjamo tu i kolekciju vrbovih šiba, koje je izložio kr. šum. ured Battaszek, knez Ludvig Windischgratz i dr. Ove strogo uzeto ovamo ne spadaju, ali oživljuju i uveličavaju cielu grupu. Osobito je ovdje spomena vriedna sprava za sušenje šumskoga sjemena, koju nam model i slika vjerno predočuje i koja je do sad najbolja i kao najpraktičnija poznata. Tu spravu konstruirao je jedan od najprvih i cajpoznatijih šumara u ugar. šumarskoj literaturi: kr. šumarnik Gyula Tomcsanyi u Zsarnoczi u Bars-megye komitatu, kod koga sam i ja imao sreću vježbenikom biti, te sam imao priliku ovu vrlo interesantnu spravu na licu mjesta osobno razgledati i proućiti. Kr. ugar. šumarska akademija u Šćavnici izložila je svoje bogate zbirke i učevne sprave, kao i vrlo vriedne preparate i modele, koji su vrlo poučni i 0 kojima ću zasebice obširno progovoriti. Zatim lugarske škole u Kiralyhalom, Lipto-Ujvar i Vadaszerdo izložile su svoje liepe izradke. Kr. ugar. zemaljsko šumarsko đružtvo izložilo je nekoliko iz svojih interesantnih zbirka izdanih djela, gdje na prvom mjestu i najviše prostora zauzimaju djela prvog ugar. šumara i šum. poglavice a i kod nas dobro poznatog zemaljskog nadšumarnika i ministerialnog savjetnika Alberta pl. Bedo-a, komu se najviše pripisati mora, što je ovo ugarsko odjelenje na izložbi tako za rukom pošlo i što je tako sjajno zastupano. Pored ovog izložena je ciela biblioteka raznovrstnog drveća, koje je kao listovi u knjige složeno. U ovoj za nas najinteresantnijoj grupi izloženo je još osim šumarskih u izobilju i zemljodjelskih produkta, kojima se svaki stručnjak gospodar mora da divi, pak će svaki posjetilac ove izložbe moći da ponese sa sobom uz bogato izkustvo i tvrdo uvjerenje, da je cieli arrangement ugar. odjelenja, kako šumarskih tako i zemljodjelskih produkta, izvrstno uspio i da nam specialno slika šumarskih produkta dokazuje neizmjerno bogatstvo drva, koje još i dan danas ugarska država posjeduje; ona nas živom slikom uvjerava, da ima težnjn to neizmjerno bogatstvo uzdržati, te što više povećati i razširiti. Kritička smotra nauke dr. Maxa Presslera´´ o rationainom šumaru i njegovom najizdašnijem trajnom gojenju šume. u popisu šumarskih i gospodarskih djela dr. Maxa Presslera ima pored slike i načelo njegovo, „forma a ne duh jest temelj mathese, kao za školu tako i za život, bez koje čovjek zapane u bludnju i polovičnost." Tomu načelu ja protuslovim i velim, ne forma, koju postavlja * BivSi profesor šumarstva u Tharanđu. |