DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 26 <-- 26 --> PDF |
-- 504 — sebnim nadpisom na magjarskom i njemačkom jeziku. Šumaru stručnjaku i vještaku mora da srce zaigra u grudima, kad se najednom — izvan onili bečkih prostranih palača i sa bečke kaldrme — usred ovog zelenog perivoja nadje, okružen ljepotom i čarima raznih šumskih proizvoda zemalja ugarske države. Poznato je, da ove zemlje kriju u sebi neizcrpivo vrelo izvrstna drva, kojim se vehka potreba i drugih država podmiruje. Velike brojeve pokazujti izkazi o produkciji drva u Ugarskoj. Osobito južna Ugarska, Hrvatska i Slavonija, pak i naša granica, pokrivaju sve od godine do godine više i više rastuću potrebu hrastovih dužica, koje su širom svieta poznate i kojih se na milijune godišnje morem izveze. Na vrhuncima i strminama Karpata uspieva ona divna borova šuma, koja obradjena put u inozemstvo krči. Neizmjerne one bukove šume daju osobitu vriednost naprednom industrijom, jednom riečju: tihi, svježi vjetrić napredka propuhuje i razvija pupoljak cjelokupne šumarske uprave ugarske države. Šumarska uprava vodi se po racionalnim propisima. Uporaba šume svadja se na temeljne podloge, a osobito se mnogo pazi na unovčenje šumskih produkata. Mnogobrojne i raznovrstne pilane pretvaraju surove neobradjene šumske proizvode u skupocjenu trgovačku robu; različite tvornice, kao tvornice, kao tvornice cellulose, tvornice ekstrakta iz kore, tvornice za impregniranje drva, drvorezbarske škole i t. d. nastoje, da što bržu i veću korist iz šume izvuku. Šumsko sjemenje, kao hrastov i bukov žir, služi kao hrana za gospodarstveni odgoj svinja, koji je u magjarskoj na veliko razgraujen. Šiške (šišarica) daju mnogom posjedniku liep prihod. Sve nam ovo u punoj mjeri izlazi pred oči, kad prodjemo ugarskim odjelom izložbe u Kotundi. Šume ugarske države imaju sveukupnu površinu od 9´2 milijuna hektara, ili kako još na šumarskoj akademiji u Šćavnici učih 27´´/o ili. 891 D milju, prema onoj Hrvatske 39 "/o ili 239 milja. (Od privatnih i pod § 17. spadajućih šuma ima ugarska 78Vo a Hrvatska 62 %). Od ovih 9-2 milijuna hektara odpada na same hrastove šume 2´6, na bukove i druge listnjače 4-8 i na četinjače (omorika, jela, bor i ariš) 1-8 milijuna hektara šumske površine, sa ukupnim godišnjim prihodom drva od 28´3 milijuna kubičnih metara. Od listnjača nalazi se u veliko: breza, vrba, topola, joha, javor i jasen; u manjoj množini lipa, akacija i briest. Nu ovim ne izcrpismo sve drveće, što ga ovdje ima. Medju šumskim proizvodima ugarskog odjela susretamo se često sa drvećem, koje inače medju šumsko ne ubrajamo. Veoma debele drvene ploče kestenova, trešnjeva, kruškova, ljeskova i orahova drva, kojih se neizmjerne dimenzije mogu sa najdebljim hrastovima mjeriti, a bogati sortimenti raznih vrsti vrbe nalaze se po pojedinim kolekcijama. Ugarsko ministarstvo za poljodjelstvo uvidjelo je važnost ove izložbe, pak je naredilo, da se iz svih njegovoj upravi podčinjenih šumarija razni izložci pošalju, da bi se što podpunija slika magjarskog šumarstva predočila. |