DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 29 <-- 29 --> PDF |
- 507 iz rogoza, što je Szamos-Ujvarska učiteljska preparandija izložila; šta više, vidjamo tu i kolekciju vrbovih šiba, koje je izložio kr. šum. ured Battaszek, knez Ludvig Windischgratz i dr. Ove strogo uzeto ovamo ne spadaju, ali oživljuju i uveličavaju cielu grupu. Osobito je ovdje spomena vriedna sprava za sušenje šumskoga sjemena, koju nam model i slika vjerno predočuje i koja je do sad najbolja i kao najpraktičnija poznata. Tu spravu konstruirao je jedan od najprvih i cajpoznatijih šumara u ugar. šumarskoj literaturi: kr. šumarnik Gyula Tomcsanyi u Zsarnoczi u Bars-megye komitatu, kod koga sam i ja imao sreću vježbenikom biti, te sam imao priliku ovu vrlo interesantnu spravu na licu mjesta osobno razgledati i proućiti. Kr. ugar. šumarska akademija u Šćavnici izložila je svoje bogate zbirke i učevne sprave, kao i vrlo vriedne preparate i modele, koji su vrlo poučni i 0 kojima ću zasebice obširno progovoriti. Zatim lugarske škole u Kiralyhalom, Lipto-Ujvar i Vadaszerdo izložile su svoje liepe izradke. Kr. ugar. zemaljsko šumarsko đružtvo izložilo je nekoliko iz svojih interesantnih zbirka izdanih djela, gdje na prvom mjestu i najviše prostora zauzimaju djela prvog ugar. šumara i šum. poglavice a i kod nas dobro poznatog zemaljskog nadšumarnika i ministerialnog savjetnika Alberta pl. Bedo-a, komu se najviše pripisati mora, što je ovo ugarsko odjelenje na izložbi tako za rukom pošlo i što je tako sjajno zastupano. Pored ovog izložena je ciela biblioteka raznovrstnog drveća, koje je kao listovi u knjige složeno. U ovoj za nas najinteresantnijoj grupi izloženo je još osim šumarskih u izobilju i zemljodjelskih produkta, kojima se svaki stručnjak gospodar mora da divi, pak će svaki posjetilac ove izložbe moći da ponese sa sobom uz bogato izkustvo i tvrdo uvjerenje, da je cieli arrangement ugar. odjelenja, kako šumarskih tako i zemljodjelskih produkta, izvrstno uspio i da nam specialno slika šumarskih produkta dokazuje neizmjerno bogatstvo drva, koje još i dan danas ugarska država posjeduje; ona nas živom slikom uvjerava, da ima težnjn to neizmjerno bogatstvo uzdržati, te što više povećati i razširiti. Kritička smotra nauke dr. Maxa Presslera´´ o rationainom šumaru i njegovom najizdašnijem trajnom gojenju šume. u popisu šumarskih i gospodarskih djela dr. Maxa Presslera ima pored slike i načelo njegovo, „forma a ne duh jest temelj mathese, kao za školu tako i za život, bez koje čovjek zapane u bludnju i polovičnost." Tomu načelu ja protuslovim i velim, ne forma, koju postavlja * BivSi profesor šumarstva u Tharanđu. |