DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 508 — Pressler načelom za potenciranje šumskih vrieđnota, nego valjano poznavanje stvari, jest mjerilo, po kom treba da se uredi i goji šuma. Da tomu tako mora da bude i jest, dokazao sam u člancima u šumarkim listovima (br. 3. god. 1883. pag. 106,; br. 1. god. 1884. pag. 5.; br. 2. god. 1884. pag. 81. i br. 1. god. 1884. pag. 143.) brojkama i slikama. Na temelja tih mojih dokaza pozivam tarandsku akademiju, da me o protivnom osvjedoči, ne formulama nego u valjanoj njemštini, kako je to i prof. Bauer iz Mtinchena zahtjevao. Nu pošto su ti članci poslani bili akademiji tarandskoj na hrvatskom jeziku, trebalo bi, da joj se pošalju na njemačkom jeziku. Razpra o tom teče već 30 godina, a da nije koncu privedena, dok se pored svega toga ta nova nauka i kod nas u šumarskim školama obligatno uči, i tako šumarska mladež, na štetu koristnijih naravoslovnih nauka dragocjeno vrieme i sile svoje gubi. Uzevši to na um, Presslerova djela imaju praktičnu i pozitivnu vriednost samo u pogledu nepromjenljivih pojava u naravi, a u pogledu promjenljivih, kao što je drvni prirast, samo teoretičku, dakle negativnu. Moja metoda o šumogojstvu, što sam je u tim člancima razpravio, temelji se na načelu, da su u svim priUkama površina i zaliha drvna faktori, koji godišnji dohodak (Etat) odlučuju, i da se u isto vrieme toliko razširi šuma sa vrsti drveta za dotičnu kulturu opredieljenom, koliko se površine svake godine izkrči. Samo je potrebno kod takovog šumarenja, da se u svakoj periodi ciele obhodnje (turnus) svake desete godine učini revizija drvne zalihe, kao u izkrčenim i pomladjenim površinama, tako i u netaknutim šumskim porastlinama, koje su dospjele za sječu, zatim da se dohodak periodički za budućih deset godina na novo ustanovi; i taj postupak treba da se nastavi do konca obhodnje. Uz taj postupak nastat će doduše razlike u periodičkim dohodcima, jer će u periodi, gdje je drvna zaliha veća nego normalna i godišnji dohodak (Etat) biti veći i obratno; a iz toga slieđi, da će na koncu obhodnje sve šumske površine pomladjene biti, i tako abnormalno stanje šumsko dovedeno u normalno. Da se uzmogne moja metoda šumarskoj publici pristupnom učiniti, trebalo bi je u posebnoj knjizi razpraviti, nu pošto su činjenice za oto porazbacane po gore navedenim člancima, ne mogu ja starac, da se latim tog posla, već prepuštam to kojoj mladjoj sili i predlažem kot. šumara g. Koniga. Samo se sobom na pr. razumije, da će se u svakoj desetgodišnjoj periodi na površinama od 39´2 jutra, koje su do.spjele za pomladjivanje, naći uz vrst drveta, koja je za kulturu odredjena i druge vrsti. Po mojoj metodi treba da se ove zadnje pravodobno izkrče i prorede do njekog stanovitog razmjera, i da tako ustupe glavno mjesto vrsti, koja je za kulturu odredjena. Na koncu ća spomenuti, da se do sad ni u Njemačkoj ni igdje u civiliziranom svietu ne gospodari i ne vadi korist iz šume po Presslerovoj metodi. S toga će pasti ta metoda kao i metoda prof. Hundeshagena od god. 1826. o rationalnom šumogojstvu po užitnom procentu nove po njemu postavljene zalihe. |