DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 513 — Već su od poSetka ovoga stoljeća razpravljali mnogi upravni činovnici, nacionalni ekonomi, mjernici i šumari o pustoši i propasti u gorama južne Francezke, poimence francezkih Alpa, te su nastojali, da pronadju i objelodane uzroke ovih žalostnih prilika. Svi su se slagali u tom, du bujice goru lišavaju zemljišta, doline pustoše, poplave u dolini sve više učestale silno podupiru, te da se prvotni uzrok postanku i razvoju bujica tražiti ima u krčenju šuma u onim predjelima, gdje se voda bujica sabire. Nu njihovo nastojanje, izučavanje i njihovi predloži ne polučiše nikakova ploda, dok se nije g. 1841. mlad mjernik iz Embruja (Hautes Alpes), slavni i oplakani Surell svojim patriotičkim spisom „Studija o bujicama Hautes-Alpš," pojavio, te u javnom mnienju našao odziva. Odmah se stalo sa vladine strane proučavati ošumljivanje gora, akademija znanosti povjeri A. Blanqui-u, jednome izmedju svojih najglasovitijih članova, specijalnu enquettu o tom pitanju, dočim je državna uprava šumž,, ujedno priredjujuć zakonski predlog, počam od g. 1848. započela na mnogo mjesta u gorama pokusima ošumljivanja; nauci stečeni kod ovih pokusa pridržali su i kašnje svoju vriednost. Nu politički dogodjaji zapriečiše posvema radnje oko ošumljivanja, o kojem je tek g. 1860. izašao prvi zakon, buduć ga je jasno mnienje povodom velikih poplava g. 1856 živo zahtievalo. Vršenje toga tek za pokus primljenoga zakona povjereno bi državnoj upravi šumi. Prvih se godina nastojalo, da se fakultativnim načinom uz dozvolu obćina i posjednika na raznim mjestima 3 velikih gora i to Alpš,, Cevena i Pjrinež, podignu šume uz veliku državnu subvenciju, a medjutim se takodjer radilo o projektima obligatornih obsega (perimetara), kojih podignuće zahtievaše obća korist. Uporaba nasilnog načina našla je već od prvog početka toli živahan odpor, da se vlada vidjela prisiljenom, predložiti nov zakon, koji izdan 8. lipnja god. 1864. u nekim slučajevima mjesto ošumljivanja takodjer pripuštaše obusivanje (otravljivanje: Berasung). Doskora se izkusilo, da je obusivanje na pustom, strugama izderanom i nestalnom tlu po gotovo ne moguće, akoprem bi od prevelike koristi bilo. Obćenite su ustanove obijuh zakona u ostalom dosti povoda dale živahnim i opravdanim kritikama. Već g. 1876. podastre vlada parlamentu nov projekt, koji je poslije mnogih diskusija izašao 4. travnja god. 1882. kao zakon pod naslovom: „Podignuće i uzdržavanje gorskog tla^, a osobito se tim razUkovao, što je nalagao državi, da obćinske ili privatne posjede, koji se nalaze u području obligatornog peri metra, nagodbom ili razolastbom (Expropriation) nabavi, dočim je zakon od g. 1860. samo odkup privatnoga posjeda zahtievao, a sve troškove, koji odpadahu 33 |