DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 517 — te rieđko kada u niže doline slaze. Nu ipak se mogao prepoznati blagotvorn utjecaj mnogobrojnih rustikalnih slapova, koji su se u rukavima gornjega pribirališta i bujica podigli, te ošumljivanja bočina i strmina na onim mjestima, gdje je bio put usovš, dobro poznat; poslije podignuća onih slapova i rečenog ošumljivanja malo koji usov da se jošte pojavio. Svakako se to dogodilo u Pirenejima, naroiiito u dolini du Gaze du Bastan (Hautes Pjrenees), gdje su se izvadjale gradnje u velikoj mjeri, da se zaštiti kupalište i vojnička ubožnica u mjestu Bareges od velikih usova, koji su godimice prietili onim zavodima propašću. Ove radnje, koje su poduzeli šumari, složivši se prije sa vojničkim ženijskim korom, sastojale su iz prostranih slapova u unutrašnjosti struga (couloir) te iz popriečnih zidova sa svake strane, spojenih s ošumljivanjem prostora medju susjednim bočinama. Djelovanje ove pred 5 godina dovršene gradnje očituje se sve više. Dok oni usovi, koji su dosada izpunjavali dolinu te prama izmaku zime kupalište i veći dio mjesta Bareges pokrivali, od Kada su gradnje izvedene, sasvim prestadoše djelovati, ruše se s obronaka, koji nisu zagradjeni kao i do sada usovi te zatvaraju dolinu u duljini od 1500—2000 m., a do visine kupaUšta. Razne države, koje nemadu visočina, nisu uviek omedjene razvodjima porječja. Vrlo se često dogadja, da tek gorskih potoka dapače i bujica raznim državama pripada, od kojih jednu dopada izvor, drugu srednji ili donji tek. Odatle potječu potežkoće, dh i nemogućnost, da se ove vođe urede. Država, kojoj pripada izvor, često nema direktnog interesa na korekciji, koja osobito za donji tek svoju vriednost ima. Ova neprilika dade se samo medjunarodnom nagodbom odklonuti. Nije li s toga zgodno, da se medju dvima susjednim državama utanači ugovor, koji bi vriedio za sve vode, ili bi bolje bilo, da se sklopi za svaku pojedinu posebna konvencija? Posljednje riešenje čini se, da je u svakom obziru zgodnije. Svaka vođa, 0 kojoj se radi, doista imade svoj osobiti značaj što s gledišta bujice, što obzirom na mjestne interese. Korekcija je dakle u svakom pojedinom slučaju specijalno pitanje, koje lahko nalazi analogon kod ostalih voda u istom slučaju. Ovo pitanje zahtieva u ostalom od strane činovnika svake države, obzirom na pojedina tičuća ih se područja, specijalno izučavanje, koje se može tek na temelju medjusobnog sporazumljenja medju obadvim državama započeti. Da se ovo ugovaranje pripravi, možda bi bilo dovoljno, da jedna od dotičnih država svojemu susjedu predloži osnutak medjunarodnoga povjerenstva, kojemu bi se povjerila zadaća, da izpita sredstva za reguliranje vode, o kojoj se radi, eventualno od izvora, te da ustanovi radnje, koje bi se imale u tu svrhu u obadvim državama izvesti. |