DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 4     <-- 4 -->        PDF

482 —


Hygienička važnost šuma, dokazana pomnim iztraživanjem
šumskoga zraka i tla.


Predavanje, koje je držao za vrieme medjunarodnoga gospodarskoga i šumarskoga
kongresa u Beču g. 1890. dne 2. rujna u velikoj skupštini đr. Eraest
Ebermayer, profesor na sveučilištu u Monakovu.


Premda se je o zdravstvenoj važnosti šuma, dotično o njihovom utjecaju


na naše zdravstvene prilike, već mnogo pisalo i govorilo, ipak postoje o tom


pitanju još uviek vrlo različita a i kriva mnienja. U naše doba, gdje se toliko


radi za uzdržavanje ljudskoga zdravlja, doista je takodjer zadaća znanosti, da


na temelju točnih iztraživanja što više doprinese na razjašnjenje ovoga pitanja.


Svatko priznaje, da duži ili trajni boravak na selu, u planinama ili u


blizini mora i većih šuma zdravlju više prudi, nego li boravak u nezdravom,


dimom i prašinom napunjenom zraku gusto napučenih gradova. S toga polaze


oporavljenici i bolestnici svake vrsti dan danas više u klimatska lječilišta u


gorama, na moru i na jezerima, nego li ikada do sada.


Uz svoju obćenitu zdravstvenu korist, koju ovakova lječilišta pružaju,
djeluju šume u stanovitim prilikama takodjer na osobiti načii. Tako se je n.
pr. već često opažalo, da su se zdravstveni odnošaji močvarnih predjela i baruština
bitno poboljšali nasadima dobro gojenih normalnih šuma; isto tako se
je u Europi i Indiji opažalo, da su velike šume ponajviše ustuk širenju kolere,
te da ova pošast šumovite krajeve rjedje posjećuje. Poznati su dapače i primjeri,
da se je kolera pojavila, kad su se šume izkrčile i na onim mjestima,
gdje je prije nije nikada bilo. Slična su se izkustva stekla glede žutice (Gelbfieber)
u južnim predjelima sjedinjenih država sjeverne Amerike.


Šuma je dakle hjgienički faktor, kojemu se niti prevelika, nu u stanovitim
prilikama ni premalena vriednost prilagati ne smije; s toga su liečnici
od vajkada mnogo zagovarali uzdržavanje šuma.


0 uzroku njihovog blagotvornog utjecaja na ljudski organizam nastala
su jur najraznovrstnija mnienja i naslućivanja. Neki naziru korist ponajpače u
zaštiti, koju pruža drveće proti sunčanoj žegi ; drugi pripisuju šumi kemički
čisteći utjecaj na zrak; a imade ih, koji tvrde, da šumski zrak osobito djeluje
povećanim sadržajem kisika i ozona, ili da šume štite od škodljivih vjetrova i
zrak mnogobrojnim lišćem mekanićki čiste te poput cjediljke prašinu i škodljive
gljivice cjepahce (Spaltpilze) zaustavljaju, koje inače prouzročuju bolesti; mnogi
pak tvrde, da osobita vriednost šuma u tom postoji, što drveće djeluje na vlagu
tla, sišući iz njega vodu.


Tolika raznolikost nazora tumačiti se dade tim, što je u tom obziru do
sada sasvim nedostajalo točnih iztraživanja šumskoga zraka i tla; a baš na
ovima se ima temeljili svako znanstveno dokazivanje o zdravstvenoj važnosti
šuma. Mnogobrojna obsežna djela, koja sam ja izdao o naravi i svojstvu šum