DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 41     <-- 41 -->        PDF

- 519 —
šumar, ravnatelj; I. pođpređsjeđnikom Mijo Vrbanid , kr. zemalj. šumarski nadzornik,
a II. pođpređsjeđnikom Miroslav grof Kulmer, veleposjednik u Sestinah.


Imenovanje. U statusu šumar, činovnika imovnih obdina imenovao je preuzvišeni
gosp. Ban privremenim! šum. vježbenici sa sustavnim! berivi i to abituriente šumarstva
kr. gosp.-šum. učilišta u Križevcih: Vjekoslava pl. Ožegovida i Slavoljuba S imuno
vi<5 a kod gjurgjevačke imovne obćine; Gjorgju Gj urica i Gjorgju Stojanovića
kod petrovarađinske imovne obdine; Vjekoslava Stublida i Slavka Sutli da
ter abiturienta šumarstva c. i kr. visoke škole za zemljotežtvo u Beču Gjuru C e s a-
r i ć a kod ogulinske imovne obdine.


Sitnice.


Uspieh ovojesenskih državnih šumarskih izpita. Po naredbi visoke kr.
zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove, obđržavani su ovojesenski državni izpiti za
samostalno vodjenje Šumskoga gospodarenja od 6. do uključivo 10. listopada t. g. Od
petnaestorice kandidata, koji su dobili dozvolu za polaganje pomenutog izpita, pristupilo
ih je samo devetorica, i to gg. B e I a m a r i ć Šimun, šumarski vježbenik ogulinske
imovne obdine u Modrušu; Cejka Josip, kot. šumar u Pakracu; Ciganovid Gjoko
i Fusi d Fran, obadva šumarski pristavi gjurgjevačke imovne obdine, prvi u Koprivnici,
a potonji u Belovaru ; Mirko vid Milan, šumai-. pristav u sv. Ivanu-Zelini; Seringar
Antun, kot. šumar u Velikoj Gorici; Sug h pl. Jaroslav, absolvirani šumar u Križevcih;
Škori d Milan, šum. pristav petrovarađinske imovne obdine u Mitrovici i Wieth e
Dragutin, šumar, pristav gjurgjevačke imovne obdine u Novomgradu.


Izpitora predsjedao je kr. zemalj. šumarski nadzornik Mijo Vrbanid , zastupajud


g. kralj, šumarskoga ravnatelja Emila pl. Dursta , koji je bio bolešdu zaprieden; izpitni
povjerenici bijahu gg. Dragutin Hlava , kralj, profesor šumarstva na kr. gospodšumar.
učilišta u Križevcih; Ivan Kolar, kralj, nadšumar kod šum. ravnateljstva u
Zagrebu i Dragutin Laksar , nadšumar gjurgjevačke imovne obdine u Belovaru. Vis.
kr. zemaljsku vladu zastupao je veleraožni gosp. odjelni savjetnik Josip Eugen T o m i d.
Pismeni izpit trajao je dva dana. Prvi dan t. j . 6. listopada t. g. dobiše kan đidati
slieđeća tri pitanja:


I. Njeka hrastova šuma sa 140 godišnjom obhodnjom urodi prvi put u 80. godini,
a tada svake desete godine obilnom žirovinom u vrieđnosti od 300 for.
Kolila je vriednost svih tih žirovina na početku obhodnje, računav dobitnu mjeru
sa 40/, f


lo


li. Koja pravila izkušana, valjaju za našumljenje krša i koje vrsti drveća se
najviše preporučiti mogu u tu svrhu?
III. Sto razumjevamo pod ,uredjajnom dobom", „gospodarskim razredom", «obhođnjom",
„uporabnom dobom" i kako demo sastaviti skrižaljku dobnih razreda?
Drugi dan t. j . 7. listopada t. g. predana su kandidatom daljnja tri pitanja, a to :


I. Njeka za SOgođišnju obhođnju s 4. po 20godilnjimi periođami odredjena, 80
jutara velika šuma, obraštena je na površini od 50 jutara sa GOgodišnjim, a na površini
od 30 jutara sa GOgodišnjim drvljem; popriečni prirast u sječevnoj dobi iznaša
6"2 m´, u 70. godini pako 6"1 m"*, a u 90. godini 6´15 m´ po jutru. Neka se
obračuna periodični etat glavnog užitka po Hejerovo j metodi za prve dvje 20gođišnje
periode uz pređpostavu, da de se normalna i zbiljna zaliha u roku od 40 godina
izjednačiti, zatim neka se konstatuje, da li je to izjednačenje u tom roku u istinu
usliedilo ili ne ?
II. Položaj đvijuh točaka A i B na polju je poznat.
Neka se ustanovi položaj đvijuh drugih točaka M i N pomodju mjeraokog stola,
bez da se postavi stol na jednu od gore poznatih točaka?


III. Kojimi načini biva transport đrvA na kopnu u obde, a kojim načinom napose
odpremaju se drva iz naših brdovitih šuma?