DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 484 — nije moguće bilo ustanoviti bitaijih kemičkih razlika medju šumskim i izvanj skim zrakom. Dakle se čovjeku u sred tvornice kisika, kako možemo nazvati šumu, ne pruža za disanje niti manje kisika niti više ugljične kiseline, nego u ne izmjernim poljanama bez šuma.* Većina si ljudi umišlja izlučivanje kisika u šumi mnogo obilatijim, nego li je zbilja. U svojem sam djelu : „Physiologische Chemie der Pflanzen" dokazao, da šuma kod poprečne produkcije za vrieme vegetacije (u 5 mjeseci) na 1 ha. od prilike 6000 m* ugljične kiseline, dakle danomice 40 m´´ iz atmosferičnog zraka prima i raztvara, ali zato gotovo isti objam kisika izlučuje. Nu što čini ovo 40 m^ kisika obzirom na čitavu množinu zraka u šumi, koja se razprostire čitav 1 ha., a visoka je tek 20 m. Takova šuma sadržava 200 000 m^ zraka, koji uz to ni odieljen nije od vanjskoga, te se probojnošću i vjetrovima sve udilj obnavlja. U svojoj sam brošuri: „Die Beschaffenheit der Waldluft´´ izračunao, da odrastao čovjek disanjem u jednoj godini toliko kisika potroši, koliko ga šuma od 3 ha. proizvadja, i da obitelj od 4 osobe za disanje, kurenje i kuhanje tohko kisika treba, koliko ga 1 ha. šume za vrieme (vegetacije) rastenja u 1 godini proizvadja. Od 1 ha. prouzročeno poboljšanje zraka podmireno je već potrebami obitelji od 4 osobe. Nu ne radi samo čovjek tako na uštrb poboljšanju zraka, nego i svaka životinja, svaka ptica u šumi. Stado od 100 ovaca potroši disanjem mnogo više kisika i proizvadja mnogo više ugljične kiseline, nego li šuma od 1 ha. u isto doba kisika proizvede i ugljične kiseline potroši. S toga zrak više štetuje od povećeg stada ovaca, nego li ga poboljša 1 ha. šume. Iz rečenih činjenica sliedi, da niti omanje šume, niti prostori sa drvećem i grmljem obrasli, niti vrtovi, niti livade u središtu velikih gradova nemaju znamenovanja za kemičko poboljšanje zraka; dokazat ću pak dolje niže, da šume mnogo doprinašaju sanitarnom poboljšanju tla. Očito je iz ovih iztraživanja, da je vehka bludnja, ako tko misli, da šumski zrak većim sadržajem kisika osobito dobro djeluje na zdravlje. Zdravstvena važnost njegova ima se u sasma drugim značajnim svojstvima tražiti. Isto tako, kako zrak na moru i u planinama, odlikuje se i šumski zrak velikom čistoćom. Prost je od škodljivih plinova i para, koje proizvadjaju u gradovima tvornice, trulež životinjskih odpadaka i vrlo nečisto tlo; isto tako ga nije zanesnažio dim, čadja i sumporna kiselina, koja u gradu dolazi u zrak iz nebrojenih dimnjaka ; prost je napokon od prašine, koja je gradskim stanovnicima često vrlo neprilična a i štetna, ako se u većoj množini usiše. Kao neko drugo odlično svojstvo šumskoga zraka ima se napomenuti gotovo posvemašnji nedostatak bakteričnih klica, te se u tom bitno razlikuje od zraka u gradu isto kao * Sravni dotična iztraživanja u mojoj brošuri: „Die Beschaffenheit der Walđluft.´´ Stuttgart 1885., onda u „Forschungen auf đem Gebiet^ đer Agriculturphysik." IX. svezak, 3. ; napokon u djelu : „Physikalische Einwirkungen des Waldes auf Luft und Boden." 1873. |