DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 487 — 6istomu zraku, pristaloj hrani, sustavnoj tjelesnoj kretnji i duševnomu miru bolestnika. Lječilišta za prsne bolesti mogu dakle biti svuda, gdje imade čista zdrava zraka, a osobito se preporuča u tu svrhu zrak šumovitih i suhih predjela, koji je prost od prašine i bacila. Kako bismo no samo danju, nego i noću uživali što više čista zraka, širi se sve više običaj, da se spava kod otvorenih prozora; u tu se svrhu od novijeg doba ustrajaju u većim podnebnim lječilištima u Njemačkoj u šumi ili na kraju šume takodjer otvorene zgrade, u kojih se stanuje i spava, a zovu se „Lufthauser". Ovakove su zgrade doista pravo dobročinstvo za ljude, koji boluju od živaca ili pomanjkanja krvi. Sanitarna vriednost šuma nema se samo tražiti u navedenim svojstvima šumskoga zraka, nego se takodjer temelji na šumskom tlu, koje postizava vegetacijom drveća stanovita značajna i sa hygieničkog stanovišta vrlo važna svojstva. IL Hjgienička važnost šumskoga tla. Pettenkofer-ov a vrlo znamenita, višegodišnja opažanja i izkustva o mjestnom i vremenom razvoju kolere i trbušne pošaline (Unterleibstyphus) učinila su vrlo vjerojatnim, da kod pojava i širenja ove i nekih drugih pošasti mjestna svojstva tla u toliko važnu ulogu imadu, što se dotične bakterije, koje se ljudskim prometom raznašaju , uz povoljne mjestne i vremene prilike za kratko vrieme ogromno razviju i umnože te, dignuvši se sa prašinom izsušenoga tla u atmosferički zrak, disanjem zalaze u tielo i pobudjuju opet bolesti i pošasti, ako organizam na iste naginje. Ako tlo nije zgodno, da se na njem bakterije razviju i umnože, onda se na njem ni pojaviti ne može ona priljepčiva bolest, te se tlo prikazuje immunim (neokuženim) i prostim od ovakove bolesti. Pošto su životni uvjeti tih malih organizama (gljivica) izvan ljudskoga tiela već dovoljno iztraženi, i pošto su bar u glavnom poznate prilike, uz koje nastaje u tlu obilno razvijanje i množenje bakterija, s toga je vrlo lasno nastala potreba, da se takodjer prikladnost šumskoga tla izpita, te se ustanovi, da li više ili manje odgovara potrebam pathogenih bakterija. Moja u zadnjim godinama povedena obsežna iztraživanja šumskoga tla mogla bi za to pružati dovoljnog gradiva. Kao što razvijene biljke ne mogućna svakom tlu uspievati, tako isto trebaju najneznatnije vrsti bilinstva i razne gljivice za vegetaciju stanovite hrane i fizikalnih uvjeta, kojih ne sadržaje svako tlo u odredjenoj mjeri. S toga nema sumnje, da sve razvijenije gljivice, kojima i pathogene bakterije pripadaju, u šumi mnogo nepovoljnije prilike nalaze, nego u gnojenu tlu oranici i vrtova ili u mnogim gradovima i selima, gdje su nagomilani svakovrstni životinjski odpadci, koje tlo onesnažuju. Iz toga se dade tumačiti poznata činjenica, da nagomilavanje ljudskih ođpadaka i gnoja u blizini stanova zdravlju mnogo više štete nanosi, nego li nagomilavanje bilinskih tvari, niti ne obazirući se na to, da neutralna ili slaba alkalična reakcija crnice, nastale iz životinjskih ođpadaka, većmi ovih gljivica, osobito pathogenim bakterijama mnogo više odgovara, nego kiselina u tlu mnogih šuma i treseta (Torf |