DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1890 str. 10 <-- 10 --> PDF |
538 — Veliki zidani Nnzgređni Početak jazovi jazovi radnja gođ. Les Sauieres . . 12 494 1873. Le Bourgefc . . . 26 422. ; 1872.´ Faiieon . . . 17; 305 ´ ,1875. La Valette . . . 4 .132 , 1875. St. Pons . . . 1 123 1875. Riou Boiirdoux . . 1 1134 1876. La Berarde . . . 9 SOO 1874. l2iBedjxi ovih sedam danas svladanih bujici najstrašniji je Rioii-Bourđeux, njegova prijarana kotlina prostire se na površini, koja obuhvaća preko 3000 ha, dok kotlina ostalih bujica ne prekoračuje 600 ha, a, ipak bio je veĆ jedan jedini jaz prvoga reda dovoljan, da se njezin tok uredi na 1780 m. dužine, uz povišenje korita, koje će iznad jaza u svoje vrieme dostići 30 m,^ i na 2900 m. ižpođ jaza, računajući i prelaz kroz cunj, kroz koji se je istom prije tri mjeseca otvorilo konačno korito potoka u svrhu, da zamieni ovu bujicu, koja se je njekoc brojila medju neizliečive. Što se tiče sekundarnih brana, dokazalo je izkustvo, đa se mogaše u mnogih slučajevih razmaknuti, osobito na krševitih mjestib. U stanovitih guđurah polučio je naplav pad od 257oj te je danas pričvršćen vegetacijom/ što se tiče pletenina u malenih gudurah, to se mogu iste koristno upotrebiti samo izpod pada korita od 20"/o. Izkustvo je dokazalo, da ovaj sustav- postaje nedovoljnim i prije svega jako skupocienim, čim pad prekorači ovu brojku. Mjesto pletenine rabi se ovdje granje i položena stabla, jedan do dva metra visoko, svrhom uz brdo okrenutim. Ovaj od po prilici osam godina upotreb- Ijivani sustav urodio je brzo najznatnijimi uspjesi s obzirom na neposredno odstranjenje gudurL U početku s nekim nepouzdanjem pokušane drenaže preuzele su od sedam godina amo širok mah usiied nenadanih uspieha, što su polučeni u stalnih bu- Jicah. Njihov posebni značaj stoji u tom, da su površne i jako razgranjene. Ma da se i ne misli polučiti time terrain, koji ne bi propuštao vode, namještaju se drains-i s nakanom, da može sniežanica i pljuštavica brzo i neposredno odticati prama sticalištem načinjenim uz najveći, pad. Prije gibljivo zemljište, koje je uredjenjem korita predbježno učvršćeno^ zaštićeno je time, đa se ne prenapoji, pak se može odmah preći k pošumljenju briegova i nizbrdice, koji sa se medjutim opet ustalili. Najuspješniji pokusi učinjeni su zadnjih godina u Savoji oko bujica kod Secherona,^ Sc. Martin-Laporte GroUaz, u gornjoj kotlini bujice Riou-Bourdous, (u Nizkih Alpah) i u onoj bujice Pdeuiet (u Visokih Pirenejih). One zauzimlju ukupno površina više od 200 ha, koja je danas izsušena. i ustaljena. Eektifikacija korita, pošto se je predbježno pročistilo, uhvatila je od njekoliko godina širok razvoj u mnogih bujicah osobito ondje, gdje popriečni prosjek pružaše dovoljnu´ širinu, te produljni prosjek pada ne prekoračivaše 12—15 postotaka. |