DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1890 str. 3 <-- 3 --> PDF |
. — 591 — Poye našega rađa, gospođo, tri su glavna gorska sustava jažae Fr aa cezke: „Pireoeji, Cevenne i Alpe;. . Kosa Pireneja preds^^^^^ se kao zemljopisuo podpuao opredieljCBa cjelina. Podnebje joj nije promienljivo, a osim toga ide ju velika prednost, jer se nje zina vapnena (kreževita) zemlja dieli u tri vrsti: jedna, koja se.´dade Iako obradjivati, drnga, koja se s više muke obradjuje i konačno treća, vrlo težka zemlja. Kosa Pireneja više je razvijena prama sjeveru; kiša ima samo izdašnih i u obiju; podnebje najvećih visina n obće je vlažno. Šume i pašnjaci zauzimlju u Pirenejih velike ploštine, a nalaze se relativno u dosta dobrom stanju. Bujica ima samo iznimice, nu ove iznimke mogle bi se uobičajiti´, kad se tome ne bi stalo u vrieme na put, tako, da bi Pireneje stigla ista sudbina kao i Alpe, osobito u gornjem toku rieka Gave de Pau, Garonne, Ari^ge, Aude´ i Cet-e. . Povodnja od god. 1875. još se danas živo osjeća a djelatnost njekojih bujica predočuje težnju, da se na način pospješi, koji nas ozbiljno uznemiruje. , Karakteristifino je po ovaj pojas osobito to, što su sve djelatne bujice po stale u novijem vremenu; većiua se njih pojavila u naše doba. Iz toga proizlazi, da ovdje radnje pogumljivanja niesu vrlo obsežne, ali zagradjivanje nekih strašnih bujica iziskuje na mnogih tožkah vrlo važne radnje, od kojih su nekoje sasvim specialDO/ Kosa je Cevenna stvorena iz ogromnih čvorova^ koji su medjusobno spojeni pojasi manjih visočina, nego što ih nalazimo u Alpah i Pirenejih. Ove su gore pravi pravcati hjdrologicki čvorovi, koji naznačuju obćeniti pravac razvodja izmeđju Atlantičkoga oceana i Sredozemnoga mora. Kiše se ovdje pojavljuju u obliku diluvialnih pljuskavica, kojim drugdje nema ni traga, a sve vode imadu ovdje pretežno značaj bujica. Sbog orografičkog razredjenja nijestž produljuju se doline, a da i ne provaljuju nigdje poput onih u Alpah neposredno i kađkad iznenada u aluvialne nizine. S toga se ovdje ne nalaze na drugih mjestih loli značajni veliki i strmi čanji. Zemlja i kamenje, koje bujice, otev ih gori, sa sobom nose u rieke, sasvim bujicam nalike, povisuju im korito i čine tok bržim, usljed čega se i opasnost po bogate kulture i industrijalna i rudarska središta dolini povećava. Pođpune goljeti vrhova i rječišta bujica karakterizuje ovaj pojas. Šume su rjedje, nego u Alpah; strmine su razrovane čitavim nizom uzporednih bujica i bezbrojnim! dubokim jarcima, dapače i na položitih bokovih. U ovaj pojas brojimo sliedeće departemente: Haute-Loire. Ardeche, Lozere. Gard, Herault i sjeverni dio departementa Auđe, poznat u meteoroložkih Ijetopisih radi neizmjerno brzog i ogi´omnog ^asta njihovih rieka, koji je uzrokom god. 1875. strašnom pustošenju, a traci mu se još dan danas svagdje opažaju. ´ ^ ^ Samo da navedemo jedan primjer. Oluja od 12. rujna 1875 raznnla je u njekoliko sati do 150 kuća i suša, ubila više od sto ljudi i nacmila štete, kako je službeno proračunano, više od tri milijuna franaka. ^, |