DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 12/1890 str. 41     <-- 41 -->        PDF

- ^. 569´ —


Ž.,Povjerenstvo iaia se u prTOm redi sastojati m KastupaikCs zoologije 1


botanike većih europejskih šumarskih u5-Uišta^ koji \x isto povjefenštv-o dobro.
voljno pristupe. : .´ ´
^ B. Katalog ima sadržavati nz priznanje zaključka konferencije dražđjanske
0 četinjačah na 6elu svaku od šumskih važnijih vrsti životinja i biljka prema u
buduće preporučenim velikim rodovom nazive vrst! i najvažnija istoznačna imena.


4. Za sazov povjerenstva umoljavaju se gg. profesori dr. Nit^che, Hen^ebel,
đr. Hartig i dr. Altum." ´
Dne 5. rujna dođje najprije slieđeće pitanje na dnevni red: ^Šta je do


sada odstrane europejskih država uči n j e n o, z a d a se
iztraživanje´ u šumskom -p. ogledu´ v.až ni h bolesti biljka
.pospieši i da se^ stegne uništujući uspjeli istih, ter
što .se može i što se mora još u tom smjeru učiniti?"


Glede ovog predmeta izvješćivahu profesor dr. Rob. Harti g iz Monakova


i profesor Jakob Ericks.so n iz Albano kod´Stockholma.-Odnosne izvještaje


priobćit ćemo u budućem broju našega lista s ostalimi izvještaji, koji dodjoše


na medjunarođnom kongresu u razpravu.


U zatim sliedivšoj diskusiji o tom pitanju upozoruje profesor Fiiche s


iz Nancy-a na novija franceska diela osobito o „Agaricus melleus i Peridermium


pini. Profesor Hartig bude zamoljen, da svoje odnosne resolucije stavi, koje su


podjedno i prihvaćene. Iste glase: :


„Kongres želi:


1. Da se ustroje šumsko-botanicki zavodi,, koji su dužni baviti se s iztraživanjem
sastava, živovanja, i pojavS, bolesti šumskog drveća.
2. Upravni šumarski činovnici imaju se pozvati, da pokazavše se boles ?
u šumi šurasko-botaničkim zavodim odmah prijave, a u slučaju potrebe da kod
istih savjeta zatraže."
Pod predsjedanjem tajnog Šum, nadsavjetnika i ravnatelja akademije u
Tharanđu đr. Jude.ich a i kr, ug. odsječnoga savjetnika i šum. ravnatelja
Solcz a iz Beszterczehanje otvori profesor šumar, savjetnik A. vitez Gutten b
er g iz Beča razprave o sheđećem pitanju:


„U koliko se ima kod današnjegastanja gospodarstva
iobzirom na potonje kod odredjene prakse uredjenja
šuma z a h tj e v n a j s t r o ž i j e g p o t r a j n og uži van j a
u 0 b ć e j 0 š p r i d r ž a t i ?´^


0 istom pitanju izvješćivao je i šumarnik docent E. Ostwald iz, Rige,
ter ćemo obadva izvješća takodjer naknadno priobćiti.


Prigodom debate o potrajnosti opaža nađšumarnik profesor đr. Borggreve
, da je država dužna svimi dopustivi sredstvi o tom nastojati, da stano-´
vita zemlja za svoje stanovnike cim moguće najveće i trajne prihode daje.
Pojam potrajnosti želi on sbog svoje nejasnosti daše iz svake resolucije izostavi,
ter preporuća sliedeće stavke da se prihvate: