DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1890 str. 42 <-- 42 --> PDF |
-^ 570 — 1. Odsjek VI. medjuBarodnoga gosp.-šumarskoga kongresa god. 1890. u Beču priznaje, da se kod velikog šumskoga ^prometa u pravilu više ne drži zahtjev glede jednakoga godišnjeg uživanja na materijalu. 2- Temeljem gospodarstvene osnove upriličena potrajnost može dakle uz^ čuvanom ostati takodjer kod predhođoih prištednja i primjernih predhvata, ako se izjednačenje materijala, imenito krute drvne gromade, prema Cotta-evoj gospodarstvenoj knjigi bar u đesetgođišnjem razdobju kod revisije stanja šume postigne. 3. Glede potrebe i shođnosti znatnih, osobito često se dogodivših. predhvata prema godišnjem etatu ostaje oblast, koja je to odredila, odgovorna revisionalnoj molbi. 4 Strogo potrajno gospodarenje u smislu čim većeg i trajnog šumskoga prihoda treba za sada samo u onih šumah provadjati, koje stoje pod državnom upravoBL 5. Obhodnja za prednaveđenu kategoriju šuma ima se ustanoviti za ono doba, kada šuma najveći popriečni prirast na drvnoj gromađi pruža.. U šumi nalazeću se glavnicu u drvu valja u normalnoj zalihi uzdržati, koja odgovara obhodnji, udešenoj prema gospodarstvenim prilikam. 6, Glede kolikoće godišnjih užitaka valja slobodne ruke pustiti mjestnoj upravi u okviru sječne osnove, koja je ustanovljena za odnosno doba, i to obzirom na postojeće prodajne odnošaje. Prigodom razprave gornjih načela sudjelovahu vladni savjetnik dr. Fiirst, ministerijalni savjetnik D i m i t z, nadšumar dr. JSger , šum. nadsavjetnik dr. J u d e i c h , šumarski savjetnik i profesor vitez, Guttenberg i minister. savjetnik p l Beđo , izjaviv svaki svoje nazore ob ovom veoma važnom predmetu. . ^ ,.,: Konačno bude poprimljeno kao resolucija kongresa sliedeće: „1. Obzirom na današnje odnošaje potrebštine i prodje drva ne može se u obće zahtievati, da se u šumah strogo potrajno gospodari u svrhii osiguranja jednakih i redovitih prihoda. Potrajno treba gospodariti, — u koliko nije redoviti prihod kojim drugim načinom osiguram, — samo u državnih i obćinskih šumah, nadalje u šumah iideico.mmisa, u šumah, koje,spadaju zaklađam, raznim zavodom i koje su s,kakovim! služnostmi obterećene. 2. U šumah/koje^ nespadaju n gore pomenute .kategorije ,a imaju veliki , obseg, treba gospodariti tako, da se postigne: temeljem, neprekidnosti ipribližavajaće pravilnosti gospodarstva uređjen razmjer dobnih razreda prema veličini i položaju pojedinih šumskih dielova. 3. Glede kolikoće godišnjih užitaka ima se dozvoliti šumarskoj upravi slobodan djelokrug u okviru ustanovljene sječne osnove, obzirom na postojeće. odnošaje prodje šum^skih proizvoda." ^ ^ ´ ´^´. . ´ ´* Dana 6, ^ rujna razpravljeno bijaše pod predsjedanjem profesora dr. E. Eberm ay era iz Monakova sliedeće pitanje; |