DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1890 str. 5 <-- 5 --> PDF |
\-~ 533 — Poslije gospodarske ankete god. 1866. opisa državni savjetnik, kojemu bi povjereno proučavanje južno-iztočnog kraja Praacezke, u svom god 1868 izdanom i^viešću Nizke Alpe (Basses-Alpes) kako sliedi: . „Kad proputujemo gorske krajeve departementa Nizkiii Alpa, pada nam pnje svega u oči impozantan, no žalostan i porazujući vidik, što ga pružaju Mjesto velikih šuma i bujnih pašnjaka, koji ih po mjestnoj predaji njeko6 po^ krivabu, nalazimo samo još gole glavice, suhe strmine, gdje je samo još riedko grmlje zadržalo ono malo plodne zemlje, da ju nije vođa odnjela, i duboke jarke, po kojih bujice valjahu ogromne plazove pećina i šljunka. Gdje kuda opažamo kao izgubljene uslied ovih devastacija na visinah ili često prividno nepristupnih obroncih siromašne kućarke, nekoje već napuštene, drage kao biedne ostanke koje važnije exploitacije, koju se htjede povisiti bezumnim krčenjem, uslied česa se postepeno ciele gromađe zemlje odtrgoše. U većem ili manjem razmaku nalazimo nekoliko sela okruženih malenimi posjedi, koje je žilavo pučanstvo velikom mukom stvorilo, braneći Ih svom silom proti olujam, poplavam i inim uništavajućim elementom, koji našim francezkim Alpam priete. Dalje se pojavljuju u većih razmacih riedke livade, pošumljeni obronci i njeke visočine s dobrimi pašnjaci, koje je manja strmina sačuvala od obće propasti: to su oaze u ovih neizmjernih stepah. Okolo njih širi se polagano, no neprestano djelo osiromašenja, započeto prije jednoga vieka, t. j* u doba, kad je zakonodavstvo, poštujući možda odviše pravo vlastničtva, dopustilo, da se komadaju i krče šume, koje bijahu njekoč bogatstvo i zaštita ovih krajeva." ´ Ovako glasi dušom potresući opis ovoga, kraja, gdje bijahu šumari pozvani, da zametnu prvu borbu proti groznomu neprijatelju, koji, osvojiv teritorij ovih od naravi zapuštenih gora, zaposjedne bezumljem i siromaštvom pučanstva svoje naravne obrane lišene točke^ te iz visina, gdje se bijaše učvrstio, pretijaše obstanku čitavoga pučanstva. Borba se prikazivaše šumarom to pogibeljnijom, što se ne mogahu osloniti na nikakvo predjašnje izkustvo, jer se ^akon o ovom predmetu istom stvaraše. Sredstva proti bujicam tražijahu se doduše već davno, pak su u Francezkoj u tom pogledu mnogi predloži priobćeni. U susjednoj Švicarskoj nastojalo se početkom ovoga vieka (1802.) oko uredjenja nekih točaka sa sjajnim uspiehom napose u uredjenju Linthe. Nu ondje su drugi uvieti podnebja, zemlje zakonarstva i javnoga mnienja. Napokon bijaše proučavanju osnova i po mnogobrojnih mjernicih predloženim i izvedenim radnjam prije svega svrha, da umanje štetu bujica; nitko ne idjaše za tim, da ih odstrani. _ U spomenicah, objavljenih prije nego što izadje Surellova studija o bujicah visokih Alpa, ne spominje se niti pošumljenje gornjega rječišta; iztraživase se lih budi reguliranje šljunka, koji se prama dolinam gibaše, budi njegovo sustavljanje u ždrelu i na čunjih bujica. _ _ ^ Poslije razprave Surellove ustanoviše njeki mjernici dvie vrsti bujica: jedne za koje mišljahu, da se moga odstraniti pošumljenjem, i druge, o kojih se |