DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 13 <-- 13 --> PDF |
drugi faktorij, poimeneo kut priklona odnosnog tla tako, te- će- se moći dokazati posve sigurlii upliv šume samo u pojedinim slnbjevima. Ponovno se dvoji o jednostavnim ali vrlo ugodnim pokusima gradjevnog nadsavjetnika Grerwiga, kojim pokazuje, kojom moći upija i drži mašina u šumi vođu, te kako koristno upliva mašina u šumah četinjačah. Ovi su pokusi po mom mnienju ponajprije teoreti&fce naravi i zato ih valja izpitati tačuijim iztraživanjima, da se dokaže njihova istinitost. Dokaze ove treba provesti tako, da se na ovećem tlu pod jednakim kutem priklona, kod jednakih naslaga, kišnica, koja odtiče sa jednako velikih ploha, pomno sabere u horizontalnih grabah, obloženih glinom i izmjeri, te da so pri tom razue grabe, a osobito one^ koje manje ili više kišnicu hvataju, odiele. Osim toga valja označiti i razlike, koje nastaju uslieđ raztapauj a sniega , kako one pod uplivom šume postaju, te doticanje vode bilo sa površine bilo iz nutarnjo^ti zemlje mienjaju, što se do sada, koliko ja znadem, nije pokušalo, akoprem sam ja godine 1856. na veliku važnost ovog upozorio, kad sam se opro poznatom listu cara Napoleona III. („Augsb. Allg. Ztg.*^ Beilage zu Nr. 225). Napoleon IIL preporučivao je, da se protiv poplava građe veliki reservoiri, dok sam ja zagovarao pošumljivanje. Carska je vlada kasnije godine 1860-, kako je poznato, s osobitim marom pristala uz moje muienje. Ovu činjenicu, koja medjutim nije našla odziva u krugovih meteorologa i šumara, osobito sam iztaknuo u četvrtom izdanju mog djela. , U šumi naime topi se snieg pod stanovitim okolnostima mnogo brže nego na otvorenom polju, budući da ga štite krošnje drveća od noćnoga hlada, te ga sunčana toplina sliedeći dan zateče u još neskrućenom stanju, pa se potom može bez prekida dalje raztapati. Na otvorenom polju skruti noćna zima raztopinu sniega, te učini od nje Čvrstu smrznutu koru^ koja se može toplini sunca sliedeći dan uspješno opirati. ´ Ove pređpostavke o raztapanju sniega u šumama prikazuju se najjasnije u južnim i jugo-iztočnim obroncima u starim borovim šumama, kao što sam mogao više puta opažati u doljnjoj Crnoj šumi u kotara WiMbad, gdje sam bio upraviteljem. , ´ Usuprot pako leži snieg dulje na sjevernim obroncima i na vispoljanama pod jelama i omorikama, dapače u gudurama i uzkim dolinama kao na pomanjim mjestima u visokoj šumi baš tako kao na prostom polju. S toga odtiče od ovakvog sniega raztopljena voda mnogo laganije i kasnije bez obzira na to, što i radi drugih prilika, koje ima šumsko tlo, mnogo manje vode odticati mora. Ovdje treba dokazati, kako položaj obronka, kut priklona, vrst drveća, njegova starost, te oblik mu, uplivaju, da se snieg brže i laganije topi, te kako uslied toga podpuno ili djelomično pošumljenje upliva kod izvora stanovite rieke na´množinu vođe. Na ovo pitanje može se po mom mnienju samo približno odgovoritij kad se preduzmu pokusi u malo/ a da se tačnije odgovori, nužđna su oveća promatranja — zatvorena područja rieka kao što je ono rieke Adde, o čem je prije rieč |