DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 16 <-- 16 --> PDF |
. V ´ ^r. rrahHavf^ Tifl Bodneblie, u kom rasta^ Tre.ba sam uslied toga ne stavljaju iste .ah^ .e na podfl J ^.^^ ^^^^ ^^^^ pomisliti na razne vrsti jeSma. Pa ipaK se odb u * "^^"´z/:S to;:::i.ao . ve. l .^m^^o^re. on ta^o^er p^^araz- Bom podoebju više vrsti broji, kao i mnoge druge_vrsti _žitka. -^H. Semler, inaće vrlo savjestan radnik na našem polju, spominje njeki predjel u berganiaskim alpama kod Piazza Porre, gdje je obradjivanje kukuruza nemogućim postalo usljed krčenja šume. Ovim navodima opro se moj prijatelj Wunster kod Bero-ama, jer da se šume u onim alpinskim dolinama tridesetgodišnjom ob- bođnjom vrlo dobro gospodare, osim toga da se kukuruz ondje ne goji ođ pamtivieka. Ovaki neistiniti podatci mnogo više škode, nego li što može popraviti tri puta toliko dokaza. S druge su strane dokazane u fraacezkim spisima, na koje se, zini mi se premalo kod nas pazi, đvie vrlo važne posljedice, koje, nastaju uslied nedostatka šuma. Ove posljedice jesu: sve više množanje praznog bezkoristnog zemljišta, te nazadak u broju pučanstva u krajevima, gdje šume nema. Ove su posljedice dokazane brojevno. Jednako se kod toga prikazao upliv klimatičkib promjena. Nu promjena ta nije toliko važna, a da bi se mogla mjeriti sa ovim pojavima. Na koncu ne smijem da prešutim, đa po inom mnienju treba za riešenje ovib dielomice vrlo težkih pitanja vrieme ođ više decenija, ako ne jeđpe ciele obhođnje, pošto se uviek misli sad za ovu sad za onu naravnu silu,, da smeta, i tako se onda uviek sumnja podržava i njeti. ´ Ako medjufcim ova prepirka za i proti šumi još i dulje potraje, to opominjem i na to, da se u pravila u ovakim prepornim pitanjima predmet, o kom se prepire, pomno uzdrži prije no što se dodje do izvjestnih posljedaka; a uz taj uvjet mogu samo da poželim, da ova prepirka joŠ dugo potraje. Šumsko-gospodarska važnost gajenja sadjenjem i uticaj neprikladna podizanja lakih sadnja na razvoj šuma (s osobitim osvrtom na smreku). I.viestili ž«maraiei H. Seus s iz Dobviša i M. Kožešni k k Sayb«Sa prigodom međjunarodBogagospođ..šumarskoga kongresa dne 4. rujna 1890. u BeSu u sjeđmci VI. odsjeka za šumarstvo. (Vidi stranu 558. Šnmar. lista od god. 1890.) 0 tom zbilja zamašnom predmetu izviestio je šumarnik R e u s s što slledi: Kao sto razabiremo iz vrlo pouzdanih viesti, načelo je ošumljivanja već !m´ ´´´"´\´´-´T´^ ´´ ´´ «™^^«" gdje bijaše nastala ma s kojega izloga iZtm. T T^´^^T"""´ m^^^m^ sjemena takodjer sadjenje ključiča upotrebljavalo, ako , jest ovo posljednje izprva bilo tek neko zgodno sredstvo da se izpune praznine kod naravnoga pomladjivanja ^ Dugo doduše nije nikakva povoda bilo, koji bi prisilio na umietno ošumlii vaiije u veliko te se noimencp ^knni;^ x ,- ,´i´"´^"´" "a´-™.]^™« »^"´"´J´ poimence skuplje ošamljivanje nasadima dotle nije dalo |