DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 17 <-- 17 --> PDF |
zagovarati, dok se još takošlabo marilo za korist šumskih proizvoda. Istom odkada je drvu poskočila ciena, osobito gradjeviiomu poslije napojecaskih ratova, pojavi se živalmije i požrtvovnije zanimanje za gojitbu žiairsa naročito sađjcBJem koristnoga drveća. Od toga se doba sadjenje u veliko posvuda uvadjati stalo tolikom brzinom, da mu je sijanje vec u 3. deceniju ovoga stoljeća gotovo posvema ustupilo mjesto vladajoćega sustava. U istoj mjeri, kao što se širio uačiu ošumljivanja sadjeiijem, podizahu se doskora i njegovi protivnici. Izticali su dakako ponajviše velike troškove, te priaukaše ovim koli opravdanim toli razumljivim razlogom pristaše i zastupnike sadjeoja na to zlosretno 3:iastojanje, te umanjiše troškove postupka na račun kvalitativnog izvadjanja. Sa sve većim se marom oko toga radilo, da se usavrSi tehnika metode, izumJli se strojevi, sprave i razliki načini izvadjanja, kojima se radnje doduše u velike unapredjivahu, ali se žalibože malo pazilo na to, da li kakvoća nasada odgovara onim uvjetima, o kojim ovisi uspješan razvoj stabla i šume. Unatoč ovoj već odavna postojaloj te tja do najnovijega doba neprestano rastućoj protimbi, ipak je ošumljivanje sadnjom sve više učestalo, koja činjenica već sama po sebi u obćemtosti dovoljno zasvjedočava vehku gospodarsku korist toga načina gajenja. Odkada se digla ciena šumskim proizvodima, stale se šume zabtievima sve više obterećivati, a domala se opazio zlatan nesklad međju proizvodom i potroškom: ošumljivanje neplodnoga šumskoga tla, preostaloga iz vremena neurednog ošumijivanja sijanjem, obsežno pomladjivanje crnogoriccm, zavladalo posvemašnje krčenje i t. d. davaše i daje nasadima, kao neobbodno potrebnu sredstvu u svrhu ošumijivanja ne samo podpunu opravdanost negc vrlednost toli zamašnu, da je ni onda izgubiti ne će, kada bi nas s više strana potaknute — a doista i umjestne — temeljue preiiiačbe današnjega šumskoga gospodarstva opet više svele na put prirodnoga gajenja; što više — način je sadjenja u službi prirodnog a ponajpače umjetnoga pomladjivanja zauzeo znam^enito mjesto, te je gotovo bezizoimno i mnogo prikladniji od načina sijanja. Tako dolazi drugi dio našega predmeta ua razpravljaDJe. le hoću da nešto napomenem o utjecaju neprikladna podizanja nasada na razvoj šurna. Tko se u strukovnim djelima ponešto razgledao, da upozna način sadjenja, uzradovati će se, što se starija, novija i najnovija djela, kao riedko kada u tom području, sudaraju glede temeljnih pravila o podizanju nasada te složno tim završuju, da preporučaju što obzirniji i naravniji postupak s presadnicama (Setzling) i da odvraćaju od predubokoga sadjenja. A ipak se nalaze stariji i noviji pisci na posve različnim stanovištima. Dok prvašnji´ glavnu važnost ulažu u pouku strukovBJačkoga izvadjanja,. te dotični predmet s toga gledišta potanje obradjuju, mimoilaze posljedni s malo iznimaka pojedinosti Badjevnili radnja, ne upuštaju se u pobliže prosudjivanje postupka, te se na ona temeljna pravila kao na nešta drugotna obaziru— kako se čini, da ne. izazovu ocjene — đočim su´stariji pisci baš tu stranu .ponajvažnijom smatrali. Gotovo protiv svojih 2 |