DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 2 <-- 2 --> PDF |
2 " Koje puteve valja udariti, da dokažemo, da šuma na blagostanje upliva? . Lvlestio nadšumarnik đr. pl. Fischbac h i. Sigmaringena prigodom medjnnaroduoga gospoda.´.-šumarskoga koBgresa u Beču u sjednici YL odsjeka - ^^-^-tv o dne 3. rtijna 1890. (Vidi stranu 557, Šumarskoga lista od g. 1890,) Odavna je već priznata velika važnost biliuskoga svieta po naša zemaljsku kruglju i po ravnotežje u gospodarstvu prirode. Najveći Mk našega stoljeća, đr. Robert Maier, Galilej novoga vieka, razmatrao je i -vrelo sve zemaljske topline, sunce, pak je tako razmišljanjem došao do zaključaka, iz kojih se najjasnije može uvidjeti nužda Mlinskoga svieta po naš planet. Evo ih: Veliki dio energije, što ju sunce šilje, izgubila bi zemlja odmah žarenjem ti svemiru, kad ne bi imala svoj reservoir, svoj accumulator, u kojem se sunčana toplina kroz kraće ili dulje vrieme sakupiti i prištedjeti može. Taj accumulator je bilinstvo. Ono čuva oživljujuću moć sunca, te čini, da se ona prenaša na sadašnjost i na budućnost. Najvažniji je cian u carstvu biline šuma. S toga se već dugo nastoji 0 tora, da se pobliže izpita njen upliv na gospodarstvo prirode, prem nema do sada stalnih podataka o njenoj veličini, ma da je način, kojim treba postupati kod ovakovih iztraživanja, sve to više proučavan i usavršivan. . Opreke, koje još sada postoje, te koje su se svakako u novije doba oštrijlmi pokazale, vrte se u većini pitanja oko toga, da se ustanovi, u kojem stupnju djeluju ovi uplivi, da li isti toliku važnost imadu, teše s toga opravdanima prikazuju osobite žrtve za uzdržavanje šuma. Valjano će se moći ova pitanja riešiti tek onda, kad se bude kroz mnogo godina točno iztraživalo i opažalo u raznih zemljah po jedinstvenoj osnovi. Rezultati ovakvih iztraživanja imaju se tada podati znanosti, da ih izpita i obradi- S toga se prikazuje takođjer dostojnom medjunarodnog kongresa šumara i gospodara zadaća, da se bave pitanjem: kojim putem treba udariti, da nas spomenuta iztraživanja dovedu do tačnih i nepogriešivih zaključaka. Ovu je zadaću postavio već godine 1879, u Rimu drugi medjunarodni kongres metereologa prisutnim gospodarom i šumarom, a da ovi niesu sa svoje strane jedinstveno toga poduzeli; nužđno je dakle, da se to sad uredi. Ako sam ja pozvan, da pripomognem riešenje ove zadaće, treba mi najprije izjaviti, da mi nije ni na kraj pameti, da se. upustim na strogo znanstveno polje fizika te da predložim nove metode promatranja ili popravke mstrumenata. Smatram svoju zadaću ograničenom na jedinu pripomoć, koju može dati spomenutom fizikalnom iztraživaocu šumar, koji je u bližem doticaju sa šumom. Takov zajednički rad neobhođno je potrebit; jer još do sada niesu se potanje znanstvenim načinom istraživale različite važne prednosti šume, bako |