DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 20 <-- 20 --> PDF |
-- 20 — -a u trećem dobnom razredu »tolmc. sliku P"´*´´´"*´ . /!™ „/Jlo lelL -, . 1 j„ir ^A rrnillnrfl iHiištivši drugotne žue prešla danak sasvim e odgnjio i odpao, dok je gnjilooa umsu>M ^ ji u stablo. Eazciepimo li takovo stablo, osvjedočiti ćemo se, da ]e gnjiloća^veiinom .rio napredovala; žile su sasvim uništene, preostali su samo ii.trajniji prešIjeBi (Astquirl), koji dokazuju, da su dotične presadnice preduboko usadjene bile; prešljeni se pako nalaze u.isiniili izpod visme drugotmh žila, što SU se kašnje razvile. * Šumarnik K o ž e š B i k izviestio je o istoj razpravi slieđeće : Ma i kako živahno zanimanje pobuđjivala sva od slavnoga kongresnoga odbora postavljena pitanja, ipak se mi šumari ue manje od posjednika šuma ovdje nalazimo pred nekim baš izvanredno važnim pitanjem, pred svojim najmilijim predmetom, ta je gajenje upravo miljenSe šumskoga gospodarstva i. pored uzdržavanja šuma jedna od naših najglavnijih i najplemenitijih zadaća. Izvrstni neki poznavalac naše struke a ujedno odlična osoba izmedju veleposjednika označi u nekom meni pristupnom listu prije nekoliko godina gajenje ovim riečima: „Razvoj stabla ne ovisi jedino o sadjenju, nego kud i kamo više 0 načinu sadjenja." Slavni kongresni odbor naglašuje u pozivu od 18. siecnja god. 1890. svoje stanovište u tom smislu, „da se samo pravom uporabom steževina na polju teoretičnih spoznaja i praktiSnih izkustava one znamenite i krasne svrhe polučiti dadu, koje si je postavilo umno gospodarstvo na polju i u šumi/ U svojem ću se izvješću poglavito na ovo stanovište obazirati. Pitanje ću razglobiti u dvije česti i najprije razpraviti „o šumsko-gospodarskoj važnosti gajenja nasadima."´ Da li je ovdje ili ondje a naročito gdje je u m j etno, gdje p r irodn 0 pomladjivanje umjestno, danas ne smijem potanje razpravljati; BU toliko je stalno, sve kad bi se i prihvatio posljednji način, da ipak još velik dio preostaje za umjetno ošumljivanje a ovaj gotovo Čitav pripada metodi sađjenja. Često se ima pomladiti šuma u tolikiii visinama, gdje sjeme nikako ili jedva proklija a nježno drvce nikada ojačati neće; ili treba ošumiti strme gustim korovom^ obrasle obronke ili pako vlažno, pjeskovito te poplavama izvrženo tlo ^ Češće je treba izpuniti s raznih nzroka nastale praznine, kao što se nalaze kod prirodnog^pomladjivanja ili tamo, gdje su ih uzrokovali elementarni đogodjaji. Cesto e takodjer hiti od potrebe, da se na novo uvedu stanovite vrst! drveća, kojih dotično tlo do tada još ne imadjaše. Ošumlj-ivanje će nasadima takodjer vrlo Često sfinancijalnoga gledišta naći «.i,eea sr* ´ *´´ ´*"—«!« *»*, da . .*„j„ posveti |